VUČIĆ PUSTIO SRBIJU U NEMILOST KINEZA, RAZVALIĆE NAS: Narod strahuje od eko katastrofe zbog Rio Tinta!

Obavezno pročitajte

Ljudi u dolini Jadra strahuju od ekološke katastrofe, jer Evropa vrši pritisak na samoodrživost u tehnologiji baterija, piše britanski Gardijan. Gardijan navodi da se reklama koja se emituje na javnom servisu RTS-u, završava slikama umirujućih naučnika i utešenog mladog para koji hoda u zalazak sunca, uz poruku: „Rio Tinto: Zajedno imamo šansu da spasemo planetu“.Jedan od rudnika Rio Tinta FOTO: ShutterstockJedan od rudnika Rio Tinta FOTO: Shutterstock

Zaokret ka ekološkom spasiocu i bastion transparentnosti je možda malo verovatan za Rio Tinto, drugu po veličini svetsku metalnu i rudarsku korporaciju, konstatuje britanski list navodeći da je ta anglo-australijska multinacionalna kompanija tokom svoje skoro 150 godina duge istorije, suočavala sa optužbama za korupciju, degradaciju životne sredine i kršenje ljudskih prava.

Trenutno se bori protiv građanske tužbe američke Komisije za hartije od vrednosti koja optužuje kompaniju za prevaru u poslovanju sa ugljem u Mozambiku, što je usledilo nakon kazne od 27,4 miliona funti 2017. od strane britanskog finansijskog nadzornika zbog kršenja pravila o obelodanjivanju i transparentnosti, podseća Gardijan.

- Advertisement -

Izvršni direktor kompanije Rio Tinto za rudu gvožđa, Sajmon Trot, priznao je ranije ove godine da kompanija „nije ponosna na svoju istoriju“ u svom rudniku Marando u Zapadnoj Australiji, gde je stotine drevnih artefakata bačeno na deponiju smeća. Prošle godine, tadašnji izvršni direktor je dao ostavku nakon što je kompanija namerno digla u vazduh drevnu pećinu, jedno od najznačajnijih australijskih arheoloških istraživačkih lokaliteta.

Ovog leta kompanija je konačno pristala, nakon decenija apela, da finansira „procenu uticaja na životnu sredinu i ljudska prava“ svog bivšeg rudnika bakra i zlata u Panguni, u Papui Novoj Gvineji, gde se tvrdi da je bačeno milijardu tona rudničkog otpada u deltu reke Kaverong-Jaba.

To je zabrinjavajuća istorija, ocenjuje Gardijan i podseća na reči jednog kritičara da se Rio Tinto može posmatrati kao „zaštitno lice“ za korporativne malverzacije.Gardijan o Rio Tintu u Srbiji FOTO: Printscreen/The GuardianGardijan o Rio Tintu u Srbiji FOTO: Printscreen/The Guardian

Ali za rukovodioce Rio Tinta budućnost je takođe razlog za zabrinutost uprkos trenutnom velikom profitu. Cena akcija se bori. Cena gvozdene rude je pod pritiskom masovne kineske proizvodnje. Skandali u Australiji doveli su u opasnost njenu buduću ekspanziju, a upravljanje velikim rudnikom bakra u Mongoliji našlo se pod teškim kritikama.

U tom kontekstu, kompaniji je za oko zapao svetski juriš ka dekarbonizaciji i težnja Evropske unije za samodovoljnošću sirovinama kako bi se postigli klimatski ciljevi, ističe Gardijan i podseća da je Rio Tinto u julu najavio da će uložiti 2,4 milijarde dolara u projekat u dolini Jadra u zapadnoj Srbiji, u izgradnju, kako tvrdi, najvećeg rudnika litijuma u ​​Evropi i jednog od najvećih rudnika litijuma u ​​svetu.Jedna od navodnih poseldica delovanja Rio Tinta FOTO: ShutterstockJedna od navodnih poseldica delovanja Rio Tinta FOTO: Shutterstock

Kompanija procenjuje da će tokom očekivanog veka trajanja rudnika od 40 godina proizvesti 2,3 miliona tona litijum karbonata za baterije, minerala koji je neophodan za velike baterije za električna vozila i skladištenje obnovljive energije, i 160.000 tona borne kiseline godišnje, neophodne za opremu za obnovljivu energiju kao što su solarni paneli i vetroturbine.

Rio Tinto se može pohvaliti da će ga rudnik učiniti jednim od 10 najvećih proizvođača litijuma na svetu i mogao bi da proizvede dovoljno za više od milion električnih automobila godišnje, od čega se očekuje da će godišnja prodaja skočiti sa 1,2 miliona vozila u 2017. na najmanje 23 miliona 2030. godine, prema Međunarodnoj agenciji za energiju.

Manjkavost demokratije u Srbiji, međutim, izaziva zabrinutost da li se čuju glasovi onih koji su na prvoj liniji fronta, navodi britanski list.

Prošlo je 17 godina otkako su geolozi Rio Tinta slučajno otkrili litijum, srebrnobeli alkalni metal, u jednoj od dve bušotine na polju kukuruza u dolini Jadar. Marijana Petković, učiteljica iz Gornjih Nedeljica za Gardijan kaže da su predstavnici te kompanije tada pričali o malom rudniku na 20 hektara, i da meštani „neće ni znati da je tu“.

Tokom narednih godina, Rio Tinto je počeo da daje donacije u lokalne svrhe. Škola iz Gornje Nedeljice dobila je sredstva za renoviranje učionica. Klub fudbalskog tima dobio je novi krov, a poljoprivrednicima su ponuđeni vaučeri za skupu poljoprivrednu opremu. Bilo je čak i gotovine za božićni bazar među 107 donacija podeljenih od 2003. godine, ukupne vrednosti od 608.807 dolara, navodi Gardijan.

„Posle godinu-dve, rudnik će odjednom biti 80 hektara. Onda smo u septembru prošle godine dobili pisma u kojima nam je rečeno da je naše zemljište preinačeno iz poljoprivrednog u građevinsko. Sećam se da me je prijateljica pozvala u svoju kuću gde je grupu nas žena pitala gospođa iz Rio Tinta šta želimo od rudnika, koje mogućnosti bi nas mogle zanimati… Bili smo idioti. Nismo obraćali pažnju“, navodi Petković.

Rio Tinto međutim ne priznaje brojke koje je navela, ali priznaje da su planovi evoluirali. Prema prostornom planu koji je Vlada Srbije objavila u martu, zona opasnosti od sleganja prostiraće se na 850 hektara, veličine više od 1.000 fudbalskih terena.

Rudnik jezgra nalaziće se na površini od nešto više od 200 hektara na obali reke Korenita, pritoke Jadra, a više stotina hektara biće izdvojeno za deponije otpada i novu saobraćajnu infrastrukturu. Iskopavanje će se obaviti ispod dva rečna korita gde je litijum identifikovan na dubinama od 100 do 650 metara.

U 2014. godini, poplava Korenita dovela je do prelivanja brane u zatvoreni rudnik uglja, izlivajući otrovni materijal preko poljoprivrednog zemljišta. Iz Rio Tinta objašnjavaju da planiraju da pretvore tečni otpad iz rudnika u suve „kolače“ kako bi bio bezbedniji za skladištenje. Pravi planove za vanredne situacije za „poplave jednom u 10.000 godina“, za svaki slučaj.

Rudnik će podrazumevati preseljenje 81 domaćinstva, i kupovinu njiva 293 zemljoposednika. U brošuri koja je kružila među pogođenima navodi se da bi eksproprijacija kuća i zemljišta bila „poslednje sredstvo“.

Kompanija je već otkupila oko 80 odsto zemljišta i imovine, za, kako kaže Petković, „nečuvene“ sume, koje u nekim slučajevima iznose stotine hiljada evra, na osnovu isplata od 470 evra po metru kvadratnom nekretnine. Rio Tinto nudi pet odsto bonusa onima koji završe u roku od četiri meseca od ponude.

Ostavite komentar

Najnovije objave

VLADIMIR PUTIN: Vukli su nas za nos, trebalo je ranije započeti dejstva u Ukrajini

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je jedino zbog čega bi moglo da se žali to što Rusija nije...

Još priča na sličnu temu