Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetog Trifuna. Proslavlja se kao „Dan ljubavi i vina”.
Sveti Trifun je jedan od Hristovih velikomučenika koji je postradao za hrišćansku veru. Ne zna se tačno kada, ali mošti Svetog Trifuna su iz Kampsade, gde je rođen i sahranjen skromno, prenete u Carigrad, odakle je glava Svetog Trifuna doneta u Kotor u Crkvu Sv. Trifuna.
Na ovaj dan vinogradari izlaze u vinograd da orežu barem jedan čokot vinove loze i poliju ga vinom, jer se veruje da će grožđe na taj način dobro roditi.Postoji verovanje da ako na Svetog Trifuna pada kiša, rodiće uspešno šljiva i biće rodna godina, a ukoliko dan bude vedar, godina će biti sušna i nerodna.
Jedno od verovanja u narodu je da ovim danom stiže proleće , da se budi priroda i najuzvišenije osećanje kod ljudi – ljubav. U selima Šumadije slave kao zavetan dan, jer se smatra da on štiti sela od grada i poplava. Prema verovanju, Sveti Trifun je čuvar bilja i štiti ga od štetočina. Obično se njemu mole da sačuva njive i vinograde od skakavaca, gusenica i drugih insekata.