Svrgnuti predsednik Muhamed Bazum traži pomoć Amerike.
Vojna hunta u Nigeru dramatično je juče zaoštrila odnose sa zapadnoafričkom grupacijom EKOVAS, jednako kao i s bivšim kolonijalnim upravnikom Francuskom. I to samo tri dana uoči isteka regionalnog ultimatuma da vrati na vlast svrgnutog predsednika Muhameda Bazuma ili se suoči s mogućom vojnom intervencijom.
Vojska Nigera će „smesta i odlučno dejstvovati protiv bilo kakve agresije ili pokušaja agresije na našu zemlju”, poručio je Abdurhman Taji, vođa vojnog puča, EKOVAS-u, čiji vojni predstavnici još nisu doneli odluku da li će možda već u nedelju poslati regionalne trupe u Niger. Da pučisti ne cene previše EKOVAS vidljivo je i iz činjenice da je visoka delegacija te regionalne grupacije, koja je pristigla u Niger u četvrtak uveče na pregovore sa vojnom vlašću, vratila u Abudžu neobavljena posla i to samo nekoliko sati pošto je sletela u Njamej. Naime, pregovarači EKOVAS-a nisu dobili priliku da se sretnu ni s liderom puča, kao ni sa svrgnutim predsednikom Bazumom. Istovremeno, Taji je u četvrtak kasno uveče objavio da Niger poništava pet sporazuma o armijskoj saradnji s Francuskom (potpisanih od 1977. do 2020. godine), među kojima su oni koji definišu prisustvo galskog vojnog personala u Nigeru.
Tužioci Trampovu objavu na društvenoj mreži označili kao pretnju
Zvanični Pariz odbio je juče da prihvati ovu odluku Njameja, navodeći da su takvi eventualni potezi u rukama „legitimne vlasti” Nigera. Demonstranti u Njameju zahtevali su hitan odlazak francuskih i drugih stranih trupa iz Nigera. U međuvremenu, vojni režim je povukao dosadašnje ambasadore Nigera iz Nigerije, Francuske, SAD i Togoa i prekinuo rad dopisništava Radio Frans enternasionala i Fransa 24 u toj državi Sahela.
Da li će EKOVAS doneti odluku da vojno interveniše u Nigeru, ostaje da se vidi. Za sada, Senegal je prva zapadnoafrička država koja je izrazila spremnost da – ako EKOVAS odobri – pošalje svoj vojni kontingent protiv vojne hunte u Nigeru.
„U regionu je mnogo vojnih udara, ovaj u Nigeru je već previše”, objavila je ministarka spoljnih poslova Senegala Ajišate Tal Sal. Kako je raspoloženje Nigerije, ključne regionalne sile u zapadnoj Africi, prema vojnoj intervenciji u Nigeru, još je neizvesno. Inače, Bola Tinube, novi predsednik Nigerije, prilikom preuzimanja funkcije predsedavajućeg EKOVAS-a 10. jula najavio je da ta organizacija neće više pred regionalnim krizama stajati kao „bezubi buldog”.
Povodom ovakvih signala vojna hunta u Nigeru podigla je borbenu gotovost trupa, apelujući preko medija na stanovništvo da bude obazrivo prema mogućim „stranim agentima i špijunima”.
I dok vojna hunta utvrđuje pozicije u zemlji, svrgnuti predsednik Bazum je u tekstu za „Vašington post” apelovao na „SAD i celokupnu međunarodnu zajednicu da nam pomognu u ponovnom uspostavljanju ustavnog poretka”. „Pišem ovo kao zatočenik”, poručio je Bazum, navodeći da je Niger na udaru vojne hunte, kao i da su na stotine ljudi nasilno i nelegitimno, kao i on, lišene slobode.
Demokratski izabran 2021, Bazum inače slovi za poslednjeg prozapadnog lidera u Sahelu. Prema njegovim rečima u pomenutom tekstu, susedi Nigera sve više pozivaju k sebi „kriminalne ruske plaćenike”. Ceo region Sahela mogao bi da padne pod uticaj Rusije preko delovanja grupe „Vagner”, čiji je brutalni terorizam već viđen u Ukrajini, ocenio je Bazum. Niger je poslednji bastion poštovanja ljudskih prava u problematičnom regionu Sahela: ako padne Niger, posledice će biti opipljive, ne samo u Africi, već i širom sveta, zlokobno je predviđanje Bazuma.
Zvanični Vašington nije komentarisao njegove apele. Stejt department zbivanja u Nigeru od 26. jula karakteriše kao „pokušaj prevrata”. Istovremeno Džon Kirbi, savetnik za Nacionalnu bezbednost, ističe da u Vašingtonu još postoji verovanje da „postoje vreme i prostor za diplomatiju”.
„Mada, taj prozor neće biti zauvek otvoren. Mi to razumemo. Ali verujemo da je još otvoren”, opisao je Kirbi.
Zbog nedozvoljene prodaje poklona uhapšen bivši premijer Pakistana…
U međuvremenu, brigadni general Pet Rajder, portparol Pentagona, saopštio je da većina američkih trupa u Nigeru (oko 1.100 vojnika) u ovom trenutku uglavnom stoji unutar baza (u Agadezi i Njameju), kao i da su uobičajene vežbe obustavljene, preneo je „Glas Amerike”.
Vojno-politički razvoj prilika u Nigeru i njegovom neposrednom susedstvu tokom ovog vikenda je neizvestan. U više seoskih naselja širom Nigera, nepoznati naoružani napadači u „banditskim napadima”, kako ih opisuje lokalna štampa, presreli su i kidnapovali desetine civila.