Ako dvopartijski dogovor, čija je vrednost 118 milijardi dolara, prođe u Kongresu, dodatnu finansijsku pomoć dobiće Ukrajina, Izrael i Tajvan.
Posle višemesečnih teških pregovora američki Senat predstavio je juče nacrt dvopartijskog zakona o bezbednosti granica i omogućavanju pomoći Ukrajini i Izraelu vredan 118 milijardi dolara.
„Pozivam članove Kongresa da se okupe i brzo usvoje ovaj dvopartijski sporazum”, poručio je Džozef Bajden, pohvalivši predložene mere u propisu za zaustavljanje nelegalne migracije kojim će biti obezbeđena i dodatna finansijska pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu, koju je Bela kuća tražila još u oktobru prošle godine.
Ali uprkos dogovoru demokrata i republikanaca koji podržava američki predsednik, zakon je naišao na „nož” desnog krila republikanaca i progresivnih demokrata i pitanje je da li će proći, pogotovo u Predstavničkom domu Kongresa.
Predsedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson proglasio ga je „mrtvim” čim bude došao do njegove kancelarije: „Ovaj zakon je čak gori nego što smo očekivali i neće rešiti katastrofu na granici koju je predsednik napravio”, poručio je on preko društvene mreže „Iks”.
Nekontrolisani priliv imigranata, prema poslednjoj anketi Rojtersa i agencije Ipsos, za Amerikance je druga najveća briga, pogotovo za glasače republikanaca. Američka granična patrola uhapsila je na granici tokom prošle godine oko dva miliona migranata.
Beloj kući se žuri da zakon što pre prođe u Kongresu kako bi se prevazišao „sukob” između saveznih i federalnih vlasti u Teksasu oko postavljanja bodljikave ograde duž granice kako bi se zaustavio priliv ilegalnih migranata. Dan uoči predstavljanja zakona koji bi trebalo konačno da uspostavi red na južnoj granici SAD, guverner Teksasa Greg Abot poručio je iz Igl Pasa, u prisustvu 14 republikanskih guvernera, da je Teksas na prvoj liniji fronta granične krize „koja je posledica nemara Džozefa Bajdena” i pozvao Amerikance da budu uz tu saveznu državu. Naveo je da je kriza koju je navodno predsednik napravio na južnoj granici omogućila da više od sedam miliona ilegalnih imigranata uđe u SAD.
Ali, propis koji predviđa najveću reformu u imigracionoj politici SAD od 1996. godine nije po volji ni nekim progresivnim demokratama. Oni su ljuti jer zakon ne predviđa ništa da omogući državljanstvo za 11 miliona ljudi koji godinama bez dokumenata žive u SAD, uključujući i takozvane drimerse (sanjare) koji su kao deca dovedeni u Sjedinjene Države.
Postignuti dogovor dve stranke za obezbeđivanje spoljnih granica SAD predviđa samo 20,23 milijarde dolara. Gotovo polovina finansijskog paketa pomoći iz zakona (60,06 milijardi dolara) otići će kao podrška Kijevu za rat s Rusijom. Ako zakon bude usvojen, Izrael će dobiti 14,1 milijardu dolara, a Centralna komanda SAD 2,44 milijarde dolara za operacije u Crvenom moru protiv Huta. Deo finansijske podrške u iznosu od 4,83 milijarde dolara trebalo bi da dobiju Tajvan i ostali partneri SAD u Indopacifiku. A preostalih 10 milijardi dolara predviđeno je za humanitarnu pomoć za civile u Gazi, okupiranoj Zapadnoj obali i Ukrajini, prenosi Rojters.
Lider većine u Senatu Čak Šumer rekao je da će preduzeti korake za održavanje početnog glasanja o zakonu sutra, dok je nezavisna senatorka Kirsten Sinema navela da će zakon obezbediti južnu granicu SAD, što je predviđeno merom da Ministarstvo unutrašnje bezbednosti zatvori granicu ukoliko tokom sedam dana bude više od 5.000 pokušaja prelaska dnevno.
Centralni cilj zakona je da se prekine široka upotreba prakse koju kritičari trenutnog sistema nazivaju „uhvati i pusti”. Nove mere predviđaju da će migranti ubuduće prolaziti kroz pojačani skrining. To podrazumeva da neki mogu biti odmah i deportovani ili pritvoreni. Oni koji budu privremeno pušteni dok čekaju da im se u roku od 90 dana odluči status nosiće nanogvice kako bi njihovo kretanje bilo praćeno.
Osim toga, zakon će omogućiti vladi da deluje po uzoru na Trampov propis „Status 42”, donet u vreme pandemije kovida 19, koji je omogućavao vlastima da zatvore granicu i odbiju prihvat migranata bez razmatranja njihovih zahteva za azil.
Lider republikanaca u senatu Mič Makonel podržao je zakon, rekavši da ne bi dobili bolji dogovor ni da je u Beloj kući predsednik iz njegove stranke.
„Senat mora pažljivo da razmotri priliku koja je pred nama i pripremi se za akciju”, poručio je Makonel.