Azija je, nasuprot tome, daleko opreznija, iako tamošnje zemlje imaju najveću vakcinalnu stopu, ali se drže izuzetno strogih mera koje dodatno pooštravaju.
„Budite uvereni da su najgori dani iza nas”, rekao je turski ministar zdravlja u trenutku kad je broj obolelih od virusa korona premašio 100.000, što je rekord u ovoj zemlji. Slično je građanima poručio i njegov norveški kolega, rekavši da je vreme da vratimo svakodnevni život. „Večeras ukidamo većinu mera kako bismo se približili normalnom životu”, rekao je ministar Ingvild Kjerkol u sredu, iako se broj obolelih od kovida 19 i dalje kreće oko maksimuma.
Sportski događaji odvijaće se kao i pre pandemije. Ljudi opet mogu da sede jedni pored drugih na javnim događajima.
Danska je jedna od prvih evropskih država koje su ukinule većinu ograničenja uvedenih tokom pandemije jer kovid 19 više ne smatraju „društveno kritičnom bolešću”. Korak po korak, bliže im se i druge zemlje koje su bile teško pogođene virusom korona, ublažavajući oštre i često nepopularne mere, iako je omikron soj izazvao vrtoglavi rast broja obolelih. Razlog je jednostavan. Ova varijanta se smatra manje opasnom, zbog čega se rodila nada da pandemija jenjava, a u tim zemljama visok je i procenat vakcinisanih građana. Prvi koraci ublažavanja mera predostrožnosti s prvom pojavom blagog smanjenja broja zaraženih poslednjih nekoliko dana u pojedinim zemljama predstavljaju ono što bi se moglo nazvati prekretnicom u gotovo dvogodišnjoj pandemiji.
Azija je, nasuprot tome, daleko opreznija, iako tamošnje zemlje imaju najveću vakcinalnu stopu, ali se drže izuzetno strogih mera, koje dodatno pooštravaju.
Iako je uz omikron procenat zaražavanja naglo skočio, Svetska zdravstvena organizacija složila se da neke zemlje mogu da razmotre ublažavanje pravila ponašanja kao meru zaštite ako imaju visoku stopu imuniteta, ako su im zdravstveni sistemi opet jaki i ako epidemiološki trendovi idu u pravom smeru. Povlačenje ograničenja izraženo je u Evropi, koja je mesecima svetski epicentar pandemije, ali i SAD, gde od Denvera do Njujorka razmatraju da, recimo, ukinu nošenje maske jer je procenat hospitalizacije naglo pao. Engleska, Francuska, Holandija, Irska s oprezom se vraćaju u normalu tako što postepeno popuštaju ograničenja. Norveška i Danska rade isto, iako ne beleže pad broja zaraženih. U Finskoj bi gotovo sve mere trebalo da prestanu da važe početkom marta, dok će nemogućnost javnog okupljanja biti na snazi do sredine marta. Englezi više ne moraju da nose maske na javnim mestima, niti da po nalogu firmi ne dolaze na radna mesta. Rad od kuće od sada je izbor zaposlenog, a ne zahtev poslodavaca, od kojih su mnogi, ne samo u Engleskoj, odlučili da ubuduće zadrže ovaj način rada. Na snazi ostaje pravilo da oni koji su pozitivni moraju biti u izolaciji. Zanimljivo je da su u Engleskoj, kao i u Danskoj, mnogi i nakon ukidanja pojedinih mera nastavili, recimo, da nose maske i izbegavaju okupljanja i odlaske u restorane jer, kažu, žele da zaštite sebe i druge koji imaju zdravstvenih problema, bez obzira na to kakve su trenutne mere na snazi. Francuzi više ne moraju da nose maske na otvorenom. Ukidaju se i ograničenja broja posetilaca na koncertima, sportskim dešavanjima, a rad od kuće se preporučuje, iako nije više obavezan. Francuska popušta mere jer je od prošlog meseca neophodna potvrda o vakcinaciji postala deo života – od odlaska u barove do korišćenja javnog prevoza.
Uz nadu da će pandemija uskoro ući u novu fazu, u kojoj će virus postati, poput gripa, uporna ali kontrolisana pretnja uz koju se živi, i Švajcarska je ukinula obavezan rad od kuće svodeći ovu opciju na lični izbor, a razmatra se i ublažavanje drugih ograničenja, jer, uprkos rekordno visokom broju obolelih, bolnice nisu opterećene.
Stručnjaci ipak upozoravaju da omikron ne treba potcenjivati, iako je manje verovatno da će izazvati tešku kliničku sliku u odnosu na delta varijantu, kao i da ne treba olako isključiti mogućnost da se pojave nove i opasnije varijante. Iz SZO naglašavaju da bi politički pritisak da se neke zemlje prerano otvore mogao uzrokovati masovno prenošenje virusa i nepotrebne nove slučajeve bolesti s teškom kliničkom slikom i smrtnim ishodom.
Stoga je Nemačka i dalje oprezna i ne planira da ukine ograničenja kad je, recimo, reč o privatnim okupljanjima, dok Izrael uveliko propagira primenu četvrte doze vakcine. Italija je pooštrila pravila o zdravstvenim propusnicama, a Grčka novčano kažnjava nevakcinisane starije od 60 godina. Vlade ovih država smatraju da je preuranjeno govoriti o „odgovornom laganom povratku normalnim tokovima”.