EU razmatra odlaganje naftnog embarga Moskvi

Obavezno pročitajte

Vodeći evropski snabdevač prirodnim gasom – Rusija, od srede je dodatno zaoštrila odnose s Nemačkom (ključnim kupcem u EU), odlukom da obustavi dotok sibirskog energenta gasovodom „Jamal” preko Poljske ka najjačoj kontinentalnoj ekonomiji i uvede sankcije protiv 31 evropske energetske kompanije. Ova ruska rampa isporukama gasa kroz „Jamal” simboličnog je karaktera, budući da se odnosi na tranzit tek oko tri odsto energenta namenjenog Nemačkoj.

S druge strane, odluka Moskve da zabrani poslovne i finansijske transakcije „Gasproma” s nekim od do juče vodećih nemačkih partnera (kao i s poljskim vlasnikom kraka gasovoda „Jamal”), otvara pitanje formata daljeg plaćanja i snabdevanja tim neophodnim energentom. Nemačka uvozi 35 odsto prirodnog gasa iz Rusije, dok su evropske rezerve tog energenta, nafte i njenih derivata na istorijskom minimumu.

- Advertisement -

Moskva je najnoviju odluku o energetskim kontrasankcijama obrazložila lavinom kaznenih mera koje je EU već uvela (sankcije protiv „Rosnjefta” stupaju na snagu 15. maja), uz najavu naftnog embarga. Nemački ministar ekonomije Robert Habek upozorio je da Rusija energiju otvoreno koristi kao „oružje”. Istovremeno je ocenio da je Nemačka „možda kadra da prebrodi sledeću zimu bez ruskog gasa, ali pod nekoliko uslova”, među kojima je hitno punjenje skladišta energenata. Veliku štednju označio je kao najpreči korak.

Na udaru najnovijih ruskih finansijskih mera našla se firma „Gazprom Germanija”, kao i niz njenih filijala u Nemačkoj i na Ostrvu, nad kojima je Berlin početkom prošlog meseca privremeno preuzeo državnu kontrolu, kako bi „ostvario bezbednost snabdevanja”, preneo je „Volstrit džornal”.

Najnovijom odlukom Moskve o rampi „Jamalu” evropsko tržište prirodnog gasa sada ostaje uskraćeno za još jedan pravac snabdevanja sibirskim energentom. I to nakon odluke Ukrajine u ponedeljak da nadalje obustavi prihvat sibirskog gasa preko jedne od dve ulazne gasne stanice iz pravca Rusije. Zvanični Kijev juče je istakao da ta odluka ostaje na snazi sve dok je gasna stanica „Sohranjivka u rukama „okupacionih snaga”. Istovremeno, Kijev je objavio da je i tranzit ruskog energenta preko druge vitalne ulazne gasne stanice – „Sudža” – doveden u pitanje zbog „aktivnosti trupa na terenu”, preneo je „Blumberg”.

Dramatična eskalacija nedoumica o daljem redovnom snabdevanju EU ruskim gasom, ali i naftom, podstakla je svetske berze energenata da od srede ponovo dižu cene tih sirovina. I to uprkos objavi italijanskog premijera Marija Dragija (u Vašingtonu, nakon razgovora s američkim liderom Džozefom Bajdenom) da „nema nikakvog zvaničnog pojašnjenja šta znači kršiti sankcije. Niko nikada nije rekao ništa o tome da li plaćanje (gasa) rubljama predstavlja prestup sankcija”.

Ova Dragijeva ocena u direktnoj je suprotnosti s objavom predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen od 27. aprila da „kompanije koje imaju isporuke (gasa) ugovorene u evrima ne treba da plaćaju u rubljama, jer bi to predstavljalo kršenje sankcija i stoga visok rizik za te firme”. Prema Dragiju, „većina uvoznika gasa već je, shodno martovskom zahtevu Kremlja, otvorila račune u rubljama kod Gasprombanke”. Dolivajući ulje na vatru, italijanski premijer je otkrio da je imao uvid u dokumenta koja ukazuju da je „najveći nemački uvoznik već platio gas rubljama”. Taj Dragijev komentar odmah je demantovao „Uniper”, jedan od vodećih nemačkih uvoznika ruskog gasa, navodeći da mu sledeća rata kod „Gasproma” stiže na naplatu tek krajem maja.

Šta sve vrh političke piramide EU i države članice misle o sve oštrijem energetskom nadgornjavanju s Rusijom, naftnom embargu koji je nedavno najavila Fon der Lajenova i daljoj kupovini sibirskog gasa, berzama je teško da dokuče. Pogotovo koliko su daleko od jedinstvenog stava. U međuvremenu, valutne i energetske berze skupo odmeravaju vidljive raskorake u objavama Brisela i prestonica članica EU. „Fajnenšal tajms” je preneo procenu „Amundija”, vodeće evropske firme za upravljanje imovinom, da bi „vrednost evra mogla da se spusti do pariteta s američkim dolarom već za šest meseci”.

U međuvremenu, odlučnost Brisela da na razne načine ubedi Budimpeštu da odustane od najavljenog veta na šesti paket sankcija EU protiv Rusije (koji je uključivao i potpunu zabranu članicama da uvoze sibirsku naftu) kao da je splasnula, otkrio je juče portal „Politiko”. EU razmatra da uvede druge najavljene stavke šestog paketa sankcija, mimo naftnog embarga, dok nastavlja pregovore s Mađarskom tim povodom. Mađarski premijer Viktor Orban najavio je da bi veto Budimpešte izostao jedino u slučaju da protok ruskog gasa gasovodima bude isključen iz tog „paketa”. Prema Orbanu, u ovoj situaciji mnogo je lakše onim članicama EU koje imaju mora i luke da tankerima dopreme naftu.

„Mi bismo imali luke da nam ih nisu uzeli”, rekao je Orban u razgovoru za mađarski državni radio, na šta je zvanični Zagreb skočio na noge. „Hrvatska je protumačila ovu Orbanovu primedbu kao da se odnosi na luku Rijeka, koja je bila glavna pomorska luka Austrougarske, dok je Hrvatska bila u njenom sastavu”, preneo je briselski portal „Euroaktiv”.

Istovremeno, bugarski premijer Kiril Petkov je najavio da će naložiti punu istragu o korupcionaškim aktivnostima na gradnji gasovoda „Južni tok”, javio je portal „Novinite”.

1 COMMENT

Ostavite komentar

Najnovije objave

VLADIMIR PUTIN: Vukli su nas za nos, trebalo je ranije započeti dejstva u Ukrajini

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je jedino zbog čega bi moglo da se žali to što Rusija nije...

Još priča na sličnu temu