TVOJ NOVAC: Frilenseri imaju „savršenu oluju“ anksioznosti zbog COVID 19

Obavezno pročitajte

Kriza izazvana COVID 19, uzdrmala je tržište rada, na hiljade njih ostaje bez posla, zamislite kako je onda „frilenserima“

Vaš prihod može varirati iz meseca u mesec i verovatno će biti smanjen jer kompanije smanjuju troškove. Ček vam možda stigne a možda i ne. Zdravstvena zaštita je skupa ili je možda ne možete priuštiti. Sve ovo još više povećava strah od koronavirusa.

- Advertisement -
alt="Frilense"

36% radnika u SAD-u su „Frilenseri“

Ono što pojačava utisak, jesete da se toliki deo društva sastoji od nezavisnih radnika i izvođača radova – frilensera. Tezgaroška ekonomija sada čini 36% američke radne snage, ljudi koji je preduzimaju neko ili celo vreme, pokazalo je nedavno istraživanje Galupa.

To je „savršena oluja užasa“, prema rečima Kat Kinsman, autorke „Zdravo, anksioznosti: Život sa nervoznim situacijama“, o njenim izazovima u oblasti mentalnog zdravlja i slobodnim prevodiocem tokom većeg dela karijere.

Jedna od naših ključnih psiholoških potreba kao ljudskih bića je sposobnost razmišljanja o stabilnoj budućnosti, kaže autor Džonan Hari, koji o osnovnim uzrocima depresije piše u svojoj knjizi „Izgubljene veze“.

alt="Frilense"

Dakle, danas „naravno da će finansijska nesigurnost izazvati depresiju i anksioznost“, rekao je Hari. „Ljudi su u pravu što su anksiozni.“

Za krizne radnike u krizi nema lakih rešenja. Ali evo nekoliko misli koje bi mogle pomoći:

* Stavite zaštitne ograde oko svog finansijskog života.

Nakon samoubilaških misli, zbog strepnje od velikog računa za porez, Kinsman je uvela sisteme da njen finansijski život ponovo ne bi ispao iz kontrole. Ona automatski otplaćuje račune koliko može, automatizuje uštede, prima račune na njen e-mail i slika odbitne troškove koje čuva u svom telefonu. Na taj način, ostalo je malo izbora.

„U ovom je trenutku sve pamćenje na mišiće“, rekla je Kinsman.

* Uzmite pomoć.

Postoji više nivoa državnih, saveznih, lokalnih i korporativnih reakcija na krizu, pa ih iskoristite pre nego što potroše hitne uštede.

Savezni podsticaj takođe čini poseban put da radnici dobijaju naknade za nezaposlene na osnovu nedavnih zarada, plus četiri meseca dodatnih uplata do 600 dolara nedeljno. Upravlja se preko državnih programa pomoći za nezaposlene, tako da istražujete lokalne potrebe (bit.li/3aNBFGJ).

* Grupni koncerni rade uz stabilnije zaposlenje sa skraćenim radnim vremenom.

Sara Beninkasa, stanovnik Los Anđelesa koja je komičarka, glumica, televizijska scenarista i autorka „Real Artists Have Dai Jobs“, predlaže balansiranje rada koncerta sa nečim honorarnim, ali stabilnijim, kao što to čini u sektoru digitalnog marketinga.

To vas može spojiti na pozitivne elemente poput povoljnih zdravstvenih planova i pomoći u pokrivanju za sporo mesece kada se nezavisne svirke presuše.

* Istraživanje resursa za mentalno zdravlje.

S obzirom da većina frilensera nema novca ili pokriće za skupe terapije, potražite jeftine ili jeftine usluge mentalnog zdravlja, savetuje Benincasa. Nacionalni savez za mentalne bolesti je jedan od glavnih resursa (http://nami.org). Možete se osloniti i na verne zajednice, grupe za oporavak i sve veći broj aplikacija poput Talkspace-a, što terapiju može učiniti pristupačnijom.

Kinsman je obožavatelj „Crisis Tekt Line-a“ (vvv.crisistektline.org/) koji pruža besplatnu, 24/7 podršku putem tekstualnih poruka.

* Znajte da niste sami.

Kada je toliko radne snage slobodno, definitivno niste sami po sebi u finansijskom i emotivnom udarcu u današnjoj krizi. „To je loše, a svi znamo da je loše“, rekla je Kinsman, sada urednica časopisa Food & Vine. „Zaista je zastrašujuće razgovarati o ovim problemima – ali znati da niste sami je stvar koja je najviše oslobađajuća i najneverovatnija.“

Srbija je država sa najviše onlajn frilensera po glavi stanovnika na svetu.

To bar tvrdi istraživanje koje je, kroz veliki broj podela na društvenim mrežama i portalima, nedavno obišlo Srbiju. U njemu stoji da je naša država sa 3,52 onlajn frilensera na 1.000 stanovnika ispred Makedonije sa 3,41 i Jamajke sa 2,42. Svakako podatak vredan pažnje.

Međutim, postoji jedan problem sa tim istraživanjem, a to je njegova nejasna metodologija. U objašnjenju načina na koji su došli do ovih brojeva, u uvodu piše samo da su podaci zasnovani na javno dostupnim podacima Svetske banke i frilenseing sajtova.

Bez navođenja bilo kakvih konkretnih referenci i sa pomalo neverovatnim podacima poput onog da SAD imaju duplo više onlajn frilensera od Indije (pa i da su Srbija i Makedonija prve po popularnosti onlajn frilensinga), rodila se sumnja u verodostojnost ovog istraživanja.

Šta je, zapravo, istina?

Istraživanje frilensing sajtova koje je spomenuto zapravo se svodi na biranje nekoliko popularnih platformi i analize njihovih korisnika. Ovo donosi niz problema: Koje su platforme izabrali, budući da ih postoji na desetine, verovatno čak i stotine? Kako su uračunali anomalije nastale zbog toga što platforme nisu podjednako popularne u različitim državama? Za koji period je analiziran broj ‘aktivnih’ korisnika? Da li su uračunali ljude koji imaju profile na više platformi za frilense?

alt="Frilense"

Istraživanje Svetske banke, koje je navedeno kao drugi izvor, ima taj problem što je staro četiri godine. Danas verovatno ne postoji oblast u kojoj je četiri godine mali period. U tako dinamičnoj sferi kao što je onlajn frilens -ing, gde mesec dana pravi bitnu razliku, četiri godine predstavljaju čitav eon.

SourceReuters

Ostavite komentar

Najnovije objave

VLADIMIR PUTIN: Vukli su nas za nos, trebalo je ranije započeti dejstva u Ukrajini

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je jedino zbog čega bi moglo da se žali to što Rusija nije...

Još priča na sličnu temu