SRBIJA: Za godinu dana povrće poskupelo 36,2, meso 15,1, a gorivo 16,3 odsto!

Obavezno pročitajte

Inflacija je nastavila da raste i merena povećanjem potrošačkih cena, u septembru je iznosila 0,8 odsto u odnosu na avgust, dok je u poređenju sa istim mesecom prošle godine porasla za 5,7 procenata. U septembru su na mesečnom nivou najviše poskupeli hrana i bezalkoholna pića, za 2,3 odsto, zatim restorani i hoteli za 0,8 procenata, stan, voda, električna energija, gas i druga goriva za 0,5. Pojeftinili su rekreacija i kultura za 2,4 odsto.

Ekonomista Ljubomir Madžar kaže da je loše što je inflacija porasla, jer ju je teško zaustaviti i vratiti u normalne okvire.

– Povećanje inflacija uzelo je maha u celom svetu i zato nema mesta kritici ekonomske politike na tom području. Ako izađe iz okvira onda je to zabrinjavajuće, jer ju je teško vratiti u normalu. Ona vodi padu bruto domaćeg proizvoda, povećanju nezaposlenosti i spoljnotrgovinskom deficitu. Jer, postoji opasnost da kontrola agregatne tražnje utiče ne samo na cene, već i na količine, a to dovodi do pada privredne aktivnosti – napominje Madžar.

- Advertisement -

Iz Narodne banke Srbije (NBS) navode da je gotovo 60 odsto međugodišnje inflacije bilo određeno faktorima na koje monetarna politika ne može da utiče, a to su cene neprerađene hrane i energenata, koji čine jednu četvrtinu potrošačke korpe. Ove dve grupe proizvoda, zajedno posmatrano, doprinele su međugodišnjoj inflaciji sa 3,3 procentna poena.

– Cene neprerađene hrane su u septembru ove, u odnosu na isti mesec prethodne godine, bile veće za 17,9 odsto, najviše kao posledica poskupljenja povrća za 36,2 i mesa za 15,1 procenat. Takva kretanja rezultat su snažnog rasta cena hrane na globalnom nivou, kao i efekta niske prošlogodišnje baze, jer su cene i jedne i druge grupe proizvoda tokom 2020. bile na izrazito niskim nivoima. U manjoj meri, međugodišnjem rastu cena neprerađene hrane u septembru doprinelo je i poskupljenje voća od 6,2 odsto – objasnili su iz centralne banke.

Cene energenata su u istom periodu povećane za 9,5 procenata, pre svega kao posledica snažnog rasta cene nafte na svetskom tržištu i dostizanja njenog pretkriznog nivoa, zbog čega su poskupeli derivati nafte na domaćem tržištu za 16,3 odsto u odnosu na septembar prethodne godine, kada su cene bile na znatno nižem nivou.

– Uzrok povećanja međugodišnje inflacije u odnosu na avgustovskih 4,3 odsto su i dalje cene neprerađene hrane, i to pre svega povrća, koje su tokom celog trećeg tromesečja imale sezonski neuobičajeno kretanje, između ostalog, i zbog nepovoljnih vremenskih uslova i suše tokom letnjih meseci. U manjoj meri, ubrzanju inflacije u septembru doprinele su i cene mesa i voća, kao i pojedinih usluga, navode iz NBS.

Međugodišnja bazna inflacija (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) na koju mere monetarne politike mogu da utiču, u septembru je ponovo bila znatno niža od ukupne inflacije i iznosila je 2,6 odsto, što ukazuje na privremenost inflatornih pritisaka. Od početka godine, međugodišnja bazna inflacija kreće se na nivou od oko dva odsto, što je u velikoj meri rezultat i očuvane stabilnosti deviznog kursa. Na privremeni karakter inflatornih pritisaka ukazuju i inflaciona očekivanja finansijskog sektora za jednu, dve i tri godine unapred, koja su i dalje oko nivoa od tri odsto, kao i inflaciona očekivanja privrede, koja su u rasponu od dva do tri odsto.

Prema projekciji NBS međugodišnja inflacija će u naredna dva tromesečja najverovatnije nastaviti da se kreće iznad gornje granice ciljanog raspona od tri plus minus 1,5 odsto. Od drugog tromesečja naredne godine očekuje se povratak međugodišnje inflacije u granice cilja, a zatim od druge polovine godine i njeno kretanje oko centralne vrednosti cilja, čemu će svakako doprineti i očuvanje stabilnosti deviznog kursa i u narednom periodu. S obzirom na visoku bazu iz ove godine, postoji mogućnost da se u drugoj polovini sledeće godine ukupna inflacija nađe i u donjoj polovini ciljanog raspona. Rizici u pogledu inflacije u narednom periodu odnose se pre svega na kretanja cena neprerađene hrane i globalne cene energenata.

SourcePolitika

Ostavite komentar

Najnovije objave

VLADIMIR PUTIN: Vukli su nas za nos, trebalo je ranije započeti dejstva u Ukrajini

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je jedino zbog čega bi moglo da se žali to što Rusija nije...

Još priča na sličnu temu