RASULO U BANDI NAPREDNJAČKOJ: Zapadne službe odlučuju ko će u zatvor, a ko u novu Vladu

Obavezno pročitajte

Do koske

Oni koji su služili Vučićevom kartelu, žrtvovani od Vođe, zaklinju se pred sudijom

Aco, mi ti se kunemo…

Rat protiv mafije ulazi u završnu fazu. Uz vođe kriminalnih klanova, na udaru su policajci, sudije, tužioci, advokati i njihovi zaštitnici iz izvršne vlasti. Sastav sledeće vlade, ali i pritvorske jedinice u Centralnom zatvoru, zavisi od Europola i američke službe za borbu protiv narko trafikinga DEA. Strane službe će odlučiti da li će Nebojša Stefanović, Aleksandar Vulin, Zorana Mihajlović, Zlatibor Lončar, Siniša Mali i još neki dosadašnji ministri dobiti mandat ili ćeliju. Sigurno je samo jedno – od Aleksandra Vučića ne mogu da očekuju pomoć. On ne može da pomogne ni sebi, a i kad bi mogao, ne bi hteo da zaštiti saradnike iz vrha naprednjačkog kartela.

M. Grabež

- Advertisement -

Izbori su završeni pre mesec i po dana, a politička scena miruje. Stranački lideri se ni ne bave konstituisanjem novog skupštinskog saziva i izborom nove vlade. Nema potrebe, odluke će doneti američki ambasador Kristofer Hil i njegovi saradnici iz balkanske centrale DEA u Ljubljani. Na kadrovska rešenja neće uticati partijska pripadnost i profesionalne sposobnosti, nego snimci i transkripti dešifrovanih poruka s apalikacija Anem i Skaj, koje su korišćene u komunikaciji pojedinaca iz vrha kartela Aleksandra Vučića.

Obračun s organizovanim kriminalom u Srbiji ulazi u poslednju fazu. Posle razbijanja klana Veljka Belivuka, stavljanja na američku „crnu listu“ Zvonka Veselinovića i hapšenja Darka Šarića stekli su se uslovi za čistku političkog vrha te mafijaške piramide. Strane službe – američka DEA, Europol i Eurodžast – imaju sve potrebne dokaze za političku kompromitaciju i pokretanje krivičnih postupaka protiv Vučića i njegovih najbližih saradnika. Toga su svesni i mnogi funkcioneri Srpske napredne stranke i ministri u dosadašnjoj vladi. Svaki od njih zna šta je radio, u kakve poslove se upleo i po čijem naređenju. Takođe, mnogi su tek sada shvatili da ih Vučić, i kad bi mogao, neće zaštititi.

Vučić je nedavno kriminalizovao Marka Parezanovića, prvog operativca Bezbednosno informativne agencije, opružbom da je sarađivao sa Darkom Šarićem. Parezanović je priznao da je od Šarića dobio sat vredan 250.000 evra, ali da je taj odnos izgradio sa znanjem i odobrenjem kolega iz BIA i državnog vrha. To mu je, zasad, sačuvalo glavu. Mediji su ućutali, a istraga je pauzirana, ne da bi se zaštitio Parezanović već da se ne otkriju tragovi koji povezuju Vučića, Bratislava Gašića i Darka Šarića.

Ista vrsta političke, pravosudne i medijske torture čeka Aleksandra Vulina. Iako je, poput Parezanovića, godinama bespogovorno izvršavao naloge Vučića, Vulin je stavljen na listu za odstrel. Politička hajka je pokrenuta u naprednjačkim medijima najavom njegove eliminacije iz izvršne vlasti i sklanjanjem u Kinu, na mesto ambasadora. „Ako ja ne budem ministar, to znači da će vladu sastaviti strani ambasadori“, odgovorio je Vulin. Ukazujući na prave gospodare Srbije direktno je prozvao Vučića.

Umesto javne polemike, Vučić je na Vulina pustio svoje političke i medijske kerbere. Naprednjački funkcioneri i vlasnici dnevnih novina, koji do juče nisu smeli da pisnu protiv Vulina, intenzivno ga ogovaraju po kafanama. Danas po kafanama, sutra će na naslovnim stranama da ga opisuju kao narkomana i zaštitnika kosovskih kriminalaca.

Za razliku od Parezanovića i Vulina, koji su diskretno, ali dovoljno jasno, istakli nameru da odgovornost podele s Vučićem, Nebojša Stefanović primenjuje drugačiju odbrambenu taktiku. Od sredine 2019. godine, kad je, po naređenju američkih službi, iz Ministarstva unutrašnjih poslova oterao Dijanu Hrkalović, Stefanović je izložen svakoj vrsti kompromitacije. Osim lažne fakultetske i doktorske diplome, na teret mu je stavljena afera sa švercom oružja iz „Krušika“, u kojoj je glavnu ulogu imao njegov otac Branko Stefanović.

Vučić je preko Vojislava Šešelja plasirao tvrdnje da je Nebojša Stefanović naručio ubistvo Šarićevog advokata Miše Ognjanovića, koji je, navodno, posedovao dosije s dokazima njegovih kriminalnih i korupcionaških afera. Nebojša Stefanović je optuživan da je, kao ministar policije, pripremao državni udar i da je nezakonito prisluškivao Aleksandra Vučića i članove njegove porodice.

Osim stranačkih kolega, za saradnju s Belivukom optuživali su ga policijski funkcioneri Ilija Milačić i Goran Papić, pa i najbliži saradnik Aleksandar Papić. Te optužbe nedavno je potvrdila Hrkalovićka. Stefanović sve to ignoriše ili demantuje površnim izjavama. Iako zna da iza tih napada stoji Vučić, ne uzvraća udarce. Naravno, Stefanović nije slobodan čovek, mora da se ponaša onako kako to od njega traže njegovi zaštitnici iz stranih službi, kojima je korisniji u vlasti.

Stefanovićevu taktiku primenjuje i Zlatibor Lončar. Vučić tvrdi da se od Lončarevih izjava, otkrivenih u Skaj telefonima Belivuka i Šarića, može napraviti scenario za filmski hit poput Kopolinog „Kuma“. Na osnovu tih Vučićevih izjava, među naprednjacima je stvoreno uverenje da će Lončar biti prvi ministar koji će završiti iza rešetaka. Lončar ima bogato iskustvo u obračunima te vrste, a ima i podršku svojih ljudi iz vrha BIA, kao i iz britanskih službi.

Zahvaljujući njima opstao je na slobodi uprkos brojnih svedoka i dokaza saradnje sa zemunskim klanom. Sad može samo da se nada da će se opet provući bez kazne, zato se pritajio i ne odgovara na Vučićeve najave konačnog obračuna.

Dug je spisak kandidata iz vrha vlasti za krivični progon zbog korupcionaških afera. Možda ih nema u transkriptima komunikacije preko Skaj telefona, ali postoje brojni dokazi spornih poslova Ane Brnabić, Siniše Malog, Darije Kisić Tepavčević, Vanje Udovičića, Aleksandra Šapića i drugih naprednjačkih stranačkih i državnih funkcionera. Prvo mesto zauzima Zorana Mihajlović. Njen postpis je na svim krupnim korupcionaškim projektima.

Zorana Mihajlović je organizovala, odobravala i overavala skandalozne građevinske projekte, naročito oko Koridora Srbije. Poslove na nameštenim tenderima i u neposrednim dogovorima, s dramatično naduvanim cenama, ustupala je firmama čiji vlasnici pripadaju partiji i bratiji.

Ona je potpisala i ugovor s arapskom kompanijom Igl Hils, koja je većinski vlasnik „Beograda na vodi“, najskupljeg i najunosnijeg korupcionaškog i kriminalnog projekta koji je sproveo Aleksandar Vučić. Mihajlović je uključena i u mnoge afere koje su uništile Elektroprivredu Srbije. Ona je bila angažovana oko Rudarsko-topioničarskog basena Bor, koji je predat kineskoj kompaniji Ziđin. Njeni potpisi se nalaze i na ugovorima i dozvolama firmi koje su podizale mini hidroelektrane u srpskim planinskim parkovima prirode, pa i na onima koji su omogućili Rio Tintu da počne pripreme za iskopavanje litijuma u Jadarskoj dolini.

Po Vučićevom nalogu, Mihajlović je nedavno obavila novi krug pregovora sa Sajmonom Tomsonom, predsednikom kompanije, i Jakubom Stausholmom, izvršnim direktorom Rio Tinta. Kao što je Tomson izjavio za Rojters „izbori u Srbiji su završeni, više ne stoje na putu, pa možemo ponovo da pokrenemo pregovore s Vladom Srbije o projektu ‘Jadar litijum’, koji je vredan 2,4 milijarde evra, a može da zadovolji 90 odsto trenutnih evropskih potreba za litijumom“

. Mihajlović takođe tvrdi da je taj projekat „veoma važan za ekonomski razvoj Srbije“. Još je važniji za Vučića, koji je s menadžerima Rio Tinta sklopio dogovor po kome će mu biti isplaćeno 500 miliona evra u tri rate. Proviziju će dobiti i Mihajlovićeva. Dobiće i priliku da na sudu odgovara za učešće u svim krupnim korupcionaškim aferama. Ona se na to sprema prikupljanjem dokaza, za koje se nada da će joj koristiti da prebaci odgovornost na saradnike. Međutim, kao i većina kompromitovanih stranačkih i državnih funkcionera, i Mihajlovićeva, bar zasad, ne želi da javno okrivi Vučića, iako je svima jasno da ona ne bi htela i smela ništa da preduzme bez njegovog naređenja ili odobrenja.

Niko nije uspeo da se odbrani nadom u Vučićevu milost. Posle hapšenja Predraga Koluvije i otkrivanja afere „Jovanjica“, to je pokušao Slobodan Milenković, zvani Mali Senta, bivši načelnik odeljenja za borbu protiv narkotika MUP-a Srbije. Iako je pristao da pred policijskom kamerom kaže da „braća Vučić nemaju nikakve veze s Koluvijom“, to ga nije spaslo progona. Naprotiv, razrešen je dužnosti, a Vučićevi mediji su ga provukli kroz blato, optužujući ga za radnju s narko-dilerima, pa i s prostitutkama.

Veljko Belivuk i Marko Miljković, vođe klana koji je optužen za pet ubistava, prodaju droge i silovanje, nisu naivni kao političari i policijaci. U istrazi su negirali navode iz krivične prijave i priznali da su radili po nalogu Aleksandra Vučića, u njegovom i interesu SNS-a. Belivuk je otkrio da se s Vučićem sastajao u jednom privatnom stanu na Zvezdari, kao i da je dobijao i izvršavao naređenja o rušenju zgrada u Savamali i pritiscima na taksiste koji su štrajkovali. Belivuk i Miljković su otkrili veze s Vučićem, Vulinom i drugim pojedincima iz vlasti, sve uz tvrdnje da poseduju audio i video snimke koji to mogu da dokažu. Iskazi i dokazi su njihova polisa osiguranja, bar da živi dočekaju početak suđenja.

Još tvrđi i agresivniji od njih bio je Slaviša Kokeza. Kad su ga režimski mediji optužili za šverc preko carine, u kome je zgrnuo 640 miliona evra, kao i da je pripremao atentat na predsednika države, Kokeza je Vučiću poslao kratku, ali jasnu poruku: „Ne diraj me, obrisaću te“. Vučić je shvatio pretnju i prestao da „dira“ Kokezu, koji je nastavio da nesmetano razvija svoje poslovne kombinacije.

Za sve zločina naprednjačkog kartela odgovaran je Aleksandar Vučić. Sad, kad strane službe svode završni račun, Vučić će pokušati da za sve okrivi najbliže saradnike. Dok svoju slobodu namerava da otkupi političkim ustupcima zapadnim centrima moći, odgovornost za kriminal i korupciju prebaciće na izvršioce njegovih naloga. Da bi spasao sebe, Vučić je spreman da žrtvuje i brata Andreja, pa gde neće Vulina, Stefanovića, Lončara ili bilo koga drugog. Tek će da se vidi ko će i koliko žestoko da mu se suprotstavi i da ga povuče sa sobom na dno, ali ne treba sumnjati da će biti mnogo svedoka saradnika, koji će raskrinkati ulogu Aleksandra Vučića u uništavanju Srbije.

A.

Idu ćutke na robiju

Svi do sada uhapšeni iz Vučićevog kartela zaklinju se njemu na vernost. Iako znaju da ih on vodi u zatvor, niko da podeli odgovornost sa njim, njegovim bratom i sinom. To su jedino učinili Belivuk i Marko Miljković.

Što su zaklinjanja da služe Vođi veća, on ih više gazi. Ko se suprotstavi, ostaje na slobodi. Vučić se povlači, kao pseto.

Kada je Milošević svojevremeno smenio moćnog šefa tajne službe Jovicu Stanišića, jer je Mira Marković htela da mu se osveti, Stanišić je izdao saopštenje: “Sve što je do sada radila Služba i ja kao njen načelnik, bilo je po nalogu predsednika Miloševića“. Tako se spasio progona.

SourceTabloid

Ostavite komentar

Najnovije objave

VLADIMIR PUTIN: Vukli su nas za nos, trebalo je ranije započeti dejstva u Ukrajini

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je jedino zbog čega bi moglo da se žali to što Rusija nije...

Još priča na sličnu temu