Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Blagosvesti, dan kada se Hrišćani podsećaju dolaska Arhangela Gavrila koji je Bogorodici javio blagu vest da će roditi Sina Božijeg.
“Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama”.
Ovim rečima arhanđel Gavrilo saopštio je Devici Mariji da je odabrana od Boga da rodi Božijeg sina, Isusa Hrista, Mesiju i Spasitelja sveta i čoveka.
Blagovesti se smatraju za najradosniji praznik
Otuda se i Blagovest smatra koliko velikim toliko i radosnim praznikom. Sa ovim događajem, otpočela je istorija spasenja ljudskog roda i obnovljenja tvari.
Spadaju u red Bogorodičnih praznika, i uvek se slave 25. marta po starom, odnosno 7. aprila po novom kalendaru.
Koliko se u našem narodu poštuju Blagovesti, govori i verovanje da danas ni ptice u šumi ne svijaju gnezda. Svetkuju ga najviše žene, zbog poroda, posebno nerotkinje mole se Svetoj Bogorodici.
Po narodnom verovanju dok ovaj dan ne prođe, ljudi se još boje zime. Blagovesti su, uz Cveti, jedina dva dana kada je dozvoljeno jesti ribu tokom Vaskršnjeg posta.
BOGORODIČNI PRAZNICI
Obeležavaju uspomenu na događaje iz života Presvete Bogorodice, a takođe na sve ono što se vezuje za njeno ime – pokrov, polaganje pojasa, čudotvorne njene ikone u celom Pravoslavnom svetu, koje imaju svoj dan u koji se slave posebnom akolutijom, a takođe i dani izbavljenja pojedinih gradova u Vizantiji, Rusiji i drugim zemljama. Bogorodični veliki praznici su:
Rođenje – Mala Gospojina, 8. septembar.
Vavedenje, 21. novembar.
Blagovesti, 25. mart.
Sretenje, 2. februar.
Uspenije – Velika Gospojina, 15. avgust.
Pored njih, spomenimo i praznike koji su vezani za život Presvete Bogorodice:
Sabor, 26. decembar.
Pokrov, 1. oktobar.
Polaganje pojasa, 31. avgust.
Polaganje rize, 2. jul.