UN i Grčka se oglasili
U regionu Nagorno-Karabaha u toku su žestoke borbe jermenske i azerbejdžanske vojske. U obe zemlje proglašeno je ratno stanje.
U Azerbejdžanu je objavljena delimična mobilizacija, navodi se u ukazu predsednika Ilhama Alijeva.
Poginulo je 17 jermenskih vojnika, a ranjeno više od 100. Ujedinjene nacije pozvale su obe strane da hitno obustave borbe i vrate se pregovorima.
Trenutni prekid sukoba traže Moskva, Vašington i Brisel, dok Ankara optužuje Jermeniju i najavljuje punu podršku Azerbejdžanu, prenosi RTS.
Ministarstvo odbrane Jermenije saopštilo je da su u Nagorno-Karabahu u sukobima sa Azerbejdžanom ubijena 32 Jermena. Ministarstvo je prethodno objavilo imena 16 poginulih vojnika i uputila saučešće porodicama poginulih.
Vlasti regiona Nagorno-Karabah potvrdile su danas da je 15 vojnika ubijeno.
Obe strane su u toj oblasti rasporedile teško naoružanje, saopštilo je jermensko Ministarstvo odbrane. Portparol tog Ministarstva Artsrun Ovanisjan napisao je na svom Fejsbuku da su se borbe nastavile i tokom noći i da su oružane snage Jermenije ostvarile značajan uspeh, ali da prekida vatre nije bilo, prenosi Tass.
Sa druge strane, Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopštilo je da su jermenske snage jutros gađale grad Terter u Azerbejdžanu, u blizini regiona Nagorno-Karabah i upozorile da će biti preduzete recipročne mere.
Iz kancelarije azerbejdžanskog tužilaštva juče je saopšteno da je petoro članova jedne porodice stradalo u granatiranju sa strane Jermenije, prenosi Rojters.
„Jermenija pretrpela velike gubitke“
Oružane snage Jermenije su prvog dana kontraofanzive azerbejdžanske vojske pretprele velike gubitke – ima preko 550 poginulih i ranjenih, saopštilo je azerbejdžansko Ministarstvo odbrane. Jermenska strana navodi da je tokom noći poginulo još 15 vojnika i da u jermenskim redovima poginulih ima ukupno 31, prenosi Sputnjik.
Kako se navodi, jermenska vojska je izgubila i 22 tenka i dugih oklopnih transportera, 15 protivavionskih raketnih kompleksa „Osa“, 18 bespilotnih letelica, artiljerijsko oružje, kao i više skladišta municije.
U borbama u pravcu sela Tališ likvidiran je komandir desantne jedinice, poptukovnik Lernik Babajan, tvrde u Bakuu, dodajući da je njegova jedinica pretrpela teške gubitke.
Kako se ističe, azerbejdžanska vojska je posle artiljerijskih i vazdušnih udara po položajima protivničke strane oko Tališa zauzela više važnih tačaka a protivnika primorala na povlačenje. „Izjave zvaničnika Ministarstva odbrane Jermenije o gubicima u redovima azerbejdžanske vojske ne odgovaraju realnosti“, ističe se u saopštenju Ministarstva odbrane Azerbejdžana.
Kako se navodi, usled jake vatre koju je jermenska vojska otvorila na čitav niz sela u Nagorno-Karabahu ima žrtava među civilima, kao i ranjenih, a mnogi objekti civilne infrastrukture su uništeni.
U Bakuu navode da su tokom kontranapada oslobodili čitav niz sela kao i da su pod svoju kontrolu stavili više kontrolnih punktova.
Jermenska strana, međutom, navodi da je tokom noći poginulo još 15 vojnika i da u jermenskim redovima poginulih ima ukupno 31.
Predstavnik Ministarstva odbrane Jermenije Arcrun Ovanisjan opovrgao je saopštenja azerbejdžanske strane o velikim gubicima jermenskih snaga u Karabahu. „Tokom noći nastavljene su borbe a naše oružane snage su ostvarile zavidne uspehe. Situacija nije mirna, borbe se nastavljaju i na nekim tačkama se vode praktično artiljerijski dueli. Informacije azerbejdžanske strane o gubicima naše vojske ne odgovaraju stvarnosti“, napisao je Ovanisjan.
U Nagrono-Karabahu juče je došlo do eskalacije sukoba, a dve strane su se međusobno optuživale za pokretanje borbenih dejstava.
Borbe su nastavljene i tokom noći i jutros.
Grčka spremna da doprinese deeskalaciji sukoba, javila se i Moldavija
Grčka je osudila stradanje stanovništva u Nagorno-Karabahu i izrazila spremnost da pomogne u smanjenju tenzija između Jermenije i Azerbejdžana.
Šef diplomatije Grčke Nikos Dendijas razgovarao je telefonom sa jermenskim kolegom Zograbom Mnacakanijanijem.
Grčka je ranije izrazila zabrinutost zbog nove eskalacije neprijateljstava između Jermenije i Azerbejdžana i pozvala na suzdržanost, momentalni prekid neprijateljstava i povratak za pregovarački sto.
I predsednik Moldavije Igor Dodon pozvao je zaraćene strane na Kavkazu da se što pre vrate za pregovarački sto.
Guteres: Hitno obustavite borbe
Kako je naveo, Guteres poziva strane da „hitno obustave borbe, smanje tenzije i vrate se suštinskim pregovorima bez odlaganja“.
Nagorno-Karabah sa svojim strateškim položajem kroz koji prolaze međunarodni cevovodi sa naftom i gasom u graničnom pojasu između dve države zauzima oko jedanaest i po hiljada kvadratnih kilometara. Tu živi oko 150 hiljada ljudi.
Koreni konflikta oko ove planinske oblasti potiču od 1923. godinu kada su je sovjetske komunističke vlasti poklonile Azerbejdžanu, iako je u tom trenutku u njoj živelo 96 posto Jermena.
To i nije bio toliki problem dok nije počeo raspad Sovjetskog Saveza tada je postalo jasno da će nastati nezavisne države. Jermensko stanovništvo Nagorno-Karabaha želelo je da ostane uz maticu, što je potvrđeno i referendumom, a Azerbejdžan je nastojao da ukine autonomiju i potpuno ovlada područjem.
Izbio je rat koji je trajao od 1988. do 1994. godine. Jermenija ima oko tri miliona stanovnika. Azerbejdžan je ekonomski snažniji, raspolaže gasom i naftom, ima skoro tri puta više stanovnika od Jermenije i dobija ogromnu pomoć od etnički i istorijski bliske Turske.
Prema poslednjim inforamcijama, u regionu Nagorno-Karabaha vode se žestoke borbe jermenske i azerbejdžanske vojske.
Predstavnik Ministarstva odbrane Jermenije kaže da je ubijeno oko 200 azerbejdžanskih vojnika. Bilans na jermenskoj strani je 17 ubijenih i više od 100 ranjenih. Proglašeno je ratno stanje u obe zemlje. U Jermeniji, u regionu Nagorno-Karabah mobilišu se i rezervisti.
Predsednik samoproglašene oblasti Nagorno-Karabah, regiona u Azerbejdžanu gde je većinsko jermensko stanovništvo, izjavio je da je vojska Azerbejdžana prilikom napada koristila turske avione F-16 koji su već mesec u Azerbejdžanu zbog vojnih vežbi. Sputnjik prenosi da je to dokaz da Azerbejdžan koristi najsavremenije naoružanje kojim raspolaže turska vojska.
Trenutni prekid sukoba traže Moskva, Vašington i Brisel. Najvažnije je da utihne oružje, da se obe strane vrate pregovorima i traže diplomatsko i političko rešenja u okviru Minsk grupe, OEBS-a i Ujedinjenih nacija, uz mirovno posredovanje Evropske unije i Rusije.