POZIV NA MOBILIZACIJU: Broje se mrtvi, UN I GRČKA SE OGLASILE!

Obavezno pročitajte

UN i Grčka se oglasili

U regionu Nagorno-Karabaha u toku su žestoke borbe jermenske i azerbejdžanske vojske. U obe zemlje proglašeno je ratno stanje.
U Azerbejdžanu je objavljena delimična mobilizacija, navodi se u ukazu predsednika Ilhama Alijeva.

Poginulo je 17 jermenskih vojnika, a ranjeno više od 100. Ujedinjene nacije pozvale su obe strane da hitno obustave borbe i vrate se pregovorima.

- Advertisement -

Trenutni prekid sukoba traže Moskva, Vašington i Brisel, dok Ankara optužuje Jermeniju i najavljuje punu podršku Azerbejdžanu, prenosi RTS.

Ministarstvo odbrane Jermenije saopštilo je da su u Nagorno-Karabahu u sukobima sa Azerbejdžanom ubijena 32 Jermena. Ministarstvo je prethodno objavilo imena 16 poginulih vojnika i uputila saučešće porodicama poginulih.

Vlasti regiona Nagorno-Karabah potvrdile su danas da je 15 vojnika ubijeno.

Obe strane su u toj oblasti rasporedile teško naoružanje, saopštilo je jermensko Ministarstvo odbrane. Portparol tog Ministarstva Artsrun Ovanisjan napisao je na svom Fejsbuku da su se borbe nastavile i tokom noći i da su oružane snage Jermenije ostvarile značajan uspeh, ali da prekida vatre nije bilo, prenosi Tass.

un,

Sa druge strane, Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopštilo je da su jermenske snage jutros gađale grad Terter u Azerbejdžanu, u blizini regiona Nagorno-Karabah i upozorile da će biti preduzete recipročne mere.

Iz kancelarije azerbejdžanskog tužilaštva juče je saopšteno da je petoro članova jedne porodice stradalo u granatiranju sa strane Jermenije, prenosi Rojters.

„Jermenija pretrpela velike gubitke“

Oružane snage Jermenije su prvog dana kontraofanzive azerbejdžanske vojske pretprele velike gubitke – ima preko 550 poginulih i ranjenih, saopštilo je azerbejdžansko Ministarstvo odbrane. Jermenska strana navodi da je tokom noći poginulo još 15 vojnika i da u jermenskim redovima poginulih ima ukupno 31, prenosi Sputnjik.

Kako se navodi, jermenska vojska je izgubila i 22 tenka i dugih oklopnih transportera, 15 protivavionskih raketnih kompleksa „Osa“, 18 bespilotnih letelica, artiljerijsko oružje, kao i više skladišta municije.

U borbama u pravcu sela Tališ likvidiran je komandir desantne jedinice, poptukovnik Lernik Babajan, tvrde u Bakuu, dodajući da je njegova jedinica pretrpela teške gubitke.

Kako se ističe, azerbejdžanska vojska je posle artiljerijskih i vazdušnih udara po položajima protivničke strane oko Tališa zauzela više važnih tačaka a protivnika primorala na povlačenje. „Izjave zvaničnika Ministarstva odbrane Jermenije o gubicima u redovima azerbejdžanske vojske ne odgovaraju realnosti“, ističe se u saopštenju Ministarstva odbrane Azerbejdžana.

Kako se navodi, usled jake vatre koju je jermenska vojska otvorila na čitav niz sela u Nagorno-Karabahu ima žrtava među civilima, kao i ranjenih, a mnogi objekti civilne infrastrukture su uništeni.

U Bakuu navode da su tokom kontranapada oslobodili čitav niz sela kao i da su pod svoju kontrolu stavili više kontrolnih punktova.

Jermenska strana, međutom, navodi da je tokom noći poginulo još 15 vojnika i da u jermenskim redovima poginulih ima ukupno 31.

Predstavnik Ministarstva odbrane Jermenije Arcrun Ovanisjan opovrgao je saopštenja azerbejdžanske strane o velikim gubicima jermenskih snaga u Karabahu. „Tokom noći nastavljene su borbe a naše oružane snage su ostvarile zavidne uspehe. Situacija nije mirna, borbe se nastavljaju i na nekim tačkama se vode praktično artiljerijski dueli. Informacije azerbejdžanske strane o gubicima naše vojske ne odgovaraju stvarnosti“, napisao je Ovanisjan.

U Nagrono-Karabahu juče je došlo do eskalacije sukoba, a dve strane su se međusobno optuživale za pokretanje borbenih dejstava.

Borbe su nastavljene i tokom noći i jutros.

Grčka spremna da doprinese deeskalaciji sukoba, javila se i Moldavija
Grčka je osudila stradanje stanovništva u Nagorno-Karabahu i izrazila spremnost da pomogne u smanjenju tenzija između Jermenije i Azerbejdžana.

Šef diplomatije Grčke Nikos Dendijas razgovarao je telefonom sa jermenskim kolegom Zograbom Mnacakanijanijem.

Grčka je ranije izrazila zabrinutost zbog nove eskalacije neprijateljstava između Jermenije i Azerbejdžana i pozvala na suzdržanost, momentalni prekid neprijateljstava i povratak za pregovarački sto.

I predsednik Moldavije Igor Dodon pozvao je zaraćene strane na Kavkazu da se što pre vrate za pregovarački sto.

Guteres: Hitno obustavite borbe
Kako je naveo, Guteres poziva strane da „hitno obustave borbe, smanje tenzije i vrate se suštinskim pregovorima bez odlaganja“.

Nagorno-Karabah sa svojim strateškim položajem kroz koji prolaze međunarodni cevovodi sa naftom i gasom u graničnom pojasu između dve države zauzima oko jedanaest i po hiljada kvadratnih kilometara. Tu živi oko 150 hiljada ljudi.

Koreni konflikta oko ove planinske oblasti potiču od 1923. godinu kada su je sovjetske komunističke vlasti poklonile Azerbejdžanu, iako je u tom trenutku u njoj živelo 96 posto Jermena.

To i nije bio toliki problem dok nije počeo raspad Sovjetskog Saveza tada je postalo jasno da će nastati nezavisne države. Jermensko stanovništvo Nagorno-Karabaha želelo je da ostane uz maticu, što je potvrđeno i referendumom, a Azerbejdžan je nastojao da ukine autonomiju i potpuno ovlada područjem.

Izbio je rat koji je trajao od 1988. do 1994. godine. Jermenija ima oko tri miliona stanovnika. Azerbejdžan je ekonomski snažniji, raspolaže gasom i naftom, ima skoro tri puta više stanovnika od Jermenije i dobija ogromnu pomoć od etnički i istorijski bliske Turske.

Prema poslednjim inforamcijama, u regionu Nagorno-Karabaha vode se žestoke borbe jermenske i azerbejdžanske vojske.

Predstavnik Ministarstva odbrane Jermenije kaže da je ubijeno oko 200 azerbejdžanskih vojnika. Bilans na jermenskoj strani je 17 ubijenih i više od 100 ranjenih. Proglašeno je ratno stanje u obe zemlje. U Jermeniji, u regionu Nagorno-Karabah mobilišu se i rezervisti.

Predsednik samoproglašene oblasti Nagorno-Karabah, regiona u Azerbejdžanu gde je većinsko jermensko stanovništvo, izjavio je da je vojska Azerbejdžana prilikom napada koristila turske avione F-16 koji su već mesec u Azerbejdžanu zbog vojnih vežbi. Sputnjik prenosi da je to dokaz da Azerbejdžan koristi najsavremenije naoružanje kojim raspolaže turska vojska.

Trenutni prekid sukoba traže Moskva, Vašington i Brisel. Najvažnije je da utihne oružje, da se obe strane vrate pregovorima i traže diplomatsko i političko rešenja u okviru Minsk grupe, OEBS-a i Ujedinjenih nacija, uz mirovno posredovanje Evropske unije i Rusije.

Ostavite komentar

Najnovije objave

VLADIMIR PUTIN: Vukli su nas za nos, trebalo je ranije započeti dejstva u Ukrajini

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je jedino zbog čega bi moglo da se žali to što Rusija nije...

Još priča na sličnu temu