NARODE, OVI MISLE DA SMO BUDALE: Za deset godina moguće plate od 1.500 evra!

Obavezno pročitajte

Prvi veliki cilj je stvaranje ekonomije koja će biti motor razvoja i tu su bitna tri elementa – održiva poljoprivreda, energetska bezbednost i stimulisanje razvoja domaćih preduzeća i preduzetnika.

Kandidat za premijera ekonomista Goran Radosavljević ispred izborne liste koalicija „Boris Tadić – Ajmo ljudi” u svom programu najavljuje reformu zdravstvenog sistema u kojoj se građanima od plate ne bi odbijalo za zdravstvo, već bi se to finansiralo iz budžeta. U intervjuu za „Politiku” kaže da je to moguće i ostvarivo.

Šta bi konkretno dobili građani vašom najavljenom reformom zdravstvenog sistema?

- Advertisement -

Konkretno bismo dobili besplatno zdravstvo koje bi se finansiralo kao i obrazovanje iz budžeta. Uz neke poreske reforme ljudi bi imali veću zaradu, jer se ne bi iz plate odbijalo za zdravstvo kao što je to sada slučaj. Građani bi u tom slučaju dobili dve stvari – dostupnost zdravstvenog sistema, vraćanjem najvećeg dela zdravstvene zaštite na primarnu zaštitu po uzoru na Sloveniju, gde će od 70 do 80 odsto svih problema biti rešeno na primarnom nivou, što će dodatno pojeftiniti čitav sistem. Na osnovu ove reforme zdravstvo će biti dostupno i imaćemo u svakom selu ambulantu. Na jednom mestu pacijentima bi bio meren pritisak, e-ka-ge i ostalo i ne bi morali da čekaju na te preglede. Znači, dostupnost zdravstva bi se povećala i s druge strane rešili bismo narastajući problem – finansiranja zdravstva po uzoru kako je to urađeno u Crnoj Gori, gde bismo prešli sa takozvanog Bizmarkovog načina finansiranja zdravstva prema doprinosu, gde ono što nedostaje sada dopunjuje država. Tu je problem sve veći i veći zbog demografske slike, pa bi se prešlo na drugi način finansiranja i to iz tekućih poreza.

Kako bismo popunili tu rupu u republičkoj kasi ukoliko bi se iz nje, a ne kao do sada plaćala zdravstvena zaštita?

Vrlo jednostavno. Vi sada uzimate novac od dva miliona ljudi i finansirate nešto manje od sedam miliona. A u ovom slučaju uzimaćete od svih građana koji plaćaju porez i opterećenje će biti značajno manje. Ta nedostajuća sredstava koja će se de fakto pojaviti prvo smanjivanjem, pa ukidanjem doprinosa u periodu od tri godine koliko je potrebno da se sprovede ova mera. To će se nadoknaditi iz tri izvora – prvo je reforma oporezivanja dohotka gde će se uvesti progresivnost u oporezivanju – ko zarađuje više, više će i plaćati i deo tih sredstava će ići na finansiranje zdravstva. Drugi način su uštede, jer će se smanjiti troškovi zdravstvenog sistema. Kada se sve to nadoknadi očekujemo da će nedostajati između 40 i 50 milijardi dinara koji bi morali da se nadoknade iz nekih drugih izvora. Efikasnije punjenje budžeta bi tu svakako pomoglo, ali to nije nešto što država na budžet od 20 milijardi evra ne može da nađe kako bi krajnji efekat bio bolje, jeftinije i dostupnije zdravstvo.

Šta je okosnica vašeg ekonomskog programa?

Dva su elementa i jedan preduslov: mi moramo da ojačamo institucije i da konačno postavimo tržišna pravila da bi ekonomija mogla da se razvija. Prvi veliki cilj je stvaranje ekonomije koja će biti motor razvoja i tu su bitna tri elementa – održiva poljoprivreda, energetska bezbednost i stimulisanje razvoja domaćih preduzeća i preduzetnika. Nama suštinski nedostaju domaće privatne investicije da bi privreda mogla da kreira veći broj radnih mesta nego što to sada rade stranci. Drugi cilj je socijalna država koja bi bila dostupna svima i tu imamo tri elementa koji se sastoje iz reforme zdravstva, obrazovanja i socijalnog sistema. Tu bismo obezbedili da roditelji više ne moraju da plaćaju dodatne časove deci da bi nešto dodatno naučili. Zalažemo se za uvođenje socijalnih penzija, jer oko 200.000 ljudi živi ili bez penzija ili na minimalnim penzijama i to bi moralo značajno da se promeni.

U jednom intervjuu ste rekli da bismo za tri do četiri godine mogli da dostignemo prosečnu platu iz EU. Šta bi konkretno trebalo da radimo?

Ili sam pogrešno prenesen ili sam u žaru debate tako nešto rekao. Nama je potreban toliki vremenski period da bismo dostigli prosek regiona, jer su sada Rumunija, Bugarska i Hrvatska otišle daleko ispred nas. Prema procenama Svetske banke, da bismo dostigli prosečan dohodak iz EU potrebno nam je od 10 do 15 godina i neophodno je da privreda svake godine raste minimum pet odsto godišnje. Mislim da je to realno, ali prvo da dostignemo nivo regiona, a da kasnije dostignemo nivo razvoja EU što bi značio dohodak od 20.000 do 25.000 dolara godišnje per kapita, što bi bilo tri puta više nego sada. Da bismo to dostigli moramo značajno da promenimo strukturu naše privrede, što je zadatak za buduću vladu. Da biste bili značajni u svetskoj ekonomiji morate da imate razvijenih najmanje pet sektora u vašoj privredi, nafta i gas, što nemamo, informaciono komunikacione tehnologije, što moramo još da razvijamo, auto-industrija, gde neke začetke imamo, ali moramo još dosta da radimo na tome, vojna industrija u kojoj obrise toga imamo i treba još dosta ulaganja, kao i farmacija gde imamo iskustvo, ali su potrebna ulaganja. Razvijanje samo tri od ovih pet komponenti, mogle bi da podignu ekonomiju. To bi za desetak godina dovelo do toga da građani u Srbiji imaju prosečnu platu kao i u EU, a to je najmanje oko 1.500 evra mesečno.

Kako mislite da je to sada moguće ostvariti u trenutku kada dolazi do postavljanja ekonomskih barijera u Evropi?

Srbija ne mora da uvozi hranu i ne mora da uvozi energiju koliko sada to radi. Ako uspemo do 2030. godine, a imamo potencijala da to uradimo, da smanjimo uvoz energije, jer smo bogati hidroenergijom, obezbedili bismo preduslove za privredni rast, uz završetak izgradnje infrastrukture. U tom slučaju bili bismo manje zavisni od uticaja iz inostranstva. Podrazumeva se da bi paralelno bila sprovedena reforma obrazovanja i zdravstva. Krize su nešto što je vanredna situacija i koliko pogađa nas, verovatno više pogađa druge. Nakon ove krize doći će ciklus ekonomskog rasta i treba se orijentisati na desetogodišnji razvoj. Mi moramo da se spremimo za to i da ga iskoristimo.

SourcePolitika

Ostavite komentar

Najnovije objave

VLADIMIR PUTIN: Vukli su nas za nos, trebalo je ranije započeti dejstva u Ukrajini

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je jedino zbog čega bi moglo da se žali to što Rusija nije...

Još priča na sličnu temu