Mađari se sve teže bore protiv brojnih ukrajinskih izbeglica

Obavezno pročitajte

Jedan deo njih dobio je potvrde o privremenom boravku, sa rokom važenja od 30 dana, a ukoliko žele da i nakon toga ostanu u Mađarskoj, moraju da posete kancelariju Nacionalne generalne direkcije za imigraciju.

Budimpešta – Mađarska policija i granične službe ovih dana imaju pune ruke posla i na severnim i na južnim granicama zemlje. Nadležni su od početka rata u Ukrajini prihvatili i zbrinuli više od milion i po izbeglica iz susedne zemlje, a sudeći prema njihovom trenutnom prilivu Mađarska će postati privremeno utočište za znatno više Ukrajinaca. Naime, broj onih koji posle najnovijih raketnih napada u Ukrajini utočište nalaze u Mađarskoj samo u proteklih nekoliko dana je uvećan za dvanaest hiljada.

- Advertisement -

Glavni štab nacionalne policije (ORFK) saopštio je da su za jedan deo njih izdate potvrde o privremenom boravku, sa rokom važenja od 30 dana. Ukoliko žele da i nakon toga ostanu u Mađarskoj, izbeglice moraju da posete kancelariju Nacionalne generalne direkcije za imigraciju, nadležnu za izdavanje dokumenata sa dužim rokom trajanja.

Ambasada Mađarske u Kijevu će ostati otvorena, rekao je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto povodom raketnih udara na energetsku infrastrukturu Ukrajine i velike gradove, uključujući i prestonicu. Mađarska naselja nisu raketirana, dodao je on. Sijarto je rekao da je telefonom razgovarao sa Ištvanom Iđjartom, mađarskim ambasadorom u Ukrajini, koji mu je rekao da su se u gradu čule tri eksplozije. Ambasada i njeno osoblje su bezbedni, iako su internet i električna energija često u prekidu, rekao je Sijarto. Odluka o tome da li da ambasada ostane otvorena svakodnevno razmatra se i preispituje, rekao je on. Napomenuo je i da je razgovarao i sa Jožefom Bačkaijem, generalnim konzulom u Užgorodu (Ungvar), koji je u kontaktu sa guvernerom Zakarpatja. Prema rečima guvernera, zapadna ukrajinska oblast, u kojoj uglavnom žive etnički Mađari, nije gađana ruskim raketama, rekao je Sijarto.

Za to vreme, na granici Mađarske prema Srbiji, dežurne policijske patrole su samo tokom jednog dana uhapsile 460 migranata koji su ilegalno prešli državnu među. Istoga dana sprečene su 243 osobe da ilegalno uđu na teritoriju Mađarske, saopštila je policija. Primera radi, u pograničnom delu okruga Bač–Kiškun, policija je uhapsila ukupno 27 osoba koje su ilegalno stigle u Mađarsku. U okrugu Čongrad–Čanad otkrivena su 304 takva slučaja, a 15 u okolini Segedina i Ašothaloma. Policija je takođe uhapsila i troje migranata u Budimpešti, a u njenoj široj okolini njih 66. U okrugu Đer–Mošon–Šopron, na severozapadu zemlje, čuvari reda su uhapsili 43 osobe bez dokumenata kojima bi potvrdili svoj identitet i razlog boravka u Mađarskoj. Hapšenja  je, kako saznajemo, bilo i u još nekoliko okruga. Privedeni migranti su, prema njihovim rečima, u Mađarsku stigli iz Sirije, Indije, Turske, Tunisa, Maroka, Pakistana i Avganistana. Nakon zadržavanja, policija ih je otpratila do graničnih punktova i vratila u Srbiju, što je u skladu sa važećim mađarskim zakonodavstvom.

Pokrenuto je i šest krivičnih postupaka zbog trgovine ljudima. Najveći broj prekršilaca zakona po ovom osnovu je iz Srbije, a prema informacijama nadležnih, više od deset odsto ukupnog broja osuđenika u mađarskim zatvorima tamo boravi upravo zbog šverca ljudi. Kada je reč o osuđenim krijumčarima iz Srbije, većina svoje zatvorske kazne služi u Sekešfehervaru, u centralnoj Mađarskoj.

Mađarski ministar unutrašnjih poslova Šandor Pinter, koji je sa svojim slovačkim kolegom Romanom Mikulecom obišao granicu prema Srbiji, kaže da problem ilegalne migracije treba rešavati van Evropske unije, a ne unutar nje. Dvojica ministara obišla su slovačke i mađarske policajce raspoređene na dužnosti kontrolora granice u Hercegsantovu, na jugu zemlje. Pinter je rekao da južnu mađarsku granicu, koja je i spoljna granica šengenskog prostora, trenutno u okviru međunarodne saradnje čuvaju mađarski, slovački, češki, austrijski i turski policajci. On je naglasio da je stav Mađarske da linije odbrane treba pomeriti što dalje od šengenskih granica. Upozorio je da je od 2015. godine migracioni pritisak sada najveći, i to na južnoj mađarskoj granici. Izneo je podatak da je samo u poslednjih godinu dana oko 240.000 ljudi pokušalo da pređe granicu i to sve nasilnijim metodama ugrožavajući živote policajaca koji čuvaju granicu.

SourcePolitika

Ostavite komentar

Najnovije objave

VLADIMIR PUTIN: Vukli su nas za nos, trebalo je ranije započeti dejstva u Ukrajini

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je jedino zbog čega bi moglo da se žali to što Rusija nije...

Još priča na sličnu temu