KON KIDIŠE NA DECU, UPAO U DOM UČENIKA: Neće da se vakcinišu!

Obavezno pročitajte

Srednjoškolci ne veruju u vakcine protiv kovida-19 i ne žele da se vakcinišu. Jasno i jednoglasno to su predočili lekarima, članovima Kriznog štaba: Predragu Konu, Srđi Jankoviću i Zoranu Radojičiću

Do sada je u Srbiji vakcinisano 55.719 dece i mladih školskog uzrasta, od 12 do 19 godina starosti, precizirali su za „Politiku” iz Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut”. Od tog broja 40.126 osoba je punoletno, što znači da je ukupno vakcinisano 15.539 đaka od šestog razreda osnovne (u koji, po pravilu, idu deca od 11,5 do 12,5 godina) do trećeg razreda srednje škole (mladi od 16,5 do 17,5 godina). Maloletni učenici primaju samo vakcinu kompanije „Fajzer”, a punoletni po svom izboru. Oko 450.000 školaraca čini populaciju đaka od šestog razreda osnovne do kraja srednje škole. A kada bi se vakcinisali svi srednjoškolci, obuhvat imunizacijom bio bi povećan za četvrt miliona mladih.

Međutim, srednjoškolci ne veruju u vakcine protiv kovida-19 i ne žele da se vakcinišu. Jasno i jednoglasno to su predočili lekarima, članovima Kriznog štaba: epidemiologu dr Predragu Konu, imunologu dr Srđi Jankoviću i hirurgu dr Zoranu Radojičiću, gradonačelniku Beograda, na prvoj tribini o imunizaciji koja je održana u prestoničkom Domu učenika srednjih škola „Milutin Milanković”.

- Advertisement -

Susret oko 40 đaka s trojicom eksperata potvrdio je da mladi imaju mnogo više nedoumica nego potpunih informacija iz relevantnih izvora. Kad ih je dr Radojičić upitao ko je među prisutnim učenicima vakcinisan, nijedan đak nije podigao ruku. Omladina sumnja u efikasnost i dobrobiti imunizacije, ali je za ovu važnu temu zainteresovanost mladih ogromna, sudeći po tome što ne traće priliku i ne štede pitanja.

Zašto uopšte da se vakcinišu deca? Da li su vakcine testirane na trudnicama? Zašto da se mi vakcinišemo kad neki zdravstveni radnici nisu i ne žele? Da li ste se vi vakcinisali i kojim vakcinama? Da li je imunitet veći od vakcine ili nakon preležane bolesti? Zašto mi u školu idemo kombinovano ili onlajn, a kafići i restorani rade? – tek je delić nedoumica koje su pred stručnjake izneli srednjoškolci.

Da se lekari ne opiru u tolikoj meri imunizaciji kao što se misli, a da je važno vakcinisati se u mladim godinama zato što je tada imunološki odgovor najjači, objasnio je dr Kon. Rekao je i da istraživanja pokazuju kako je i u slučaju virusa korona imunitet dvostruko veći kod dece koja su imunizovana i uzrasta su od 12 do 15 godina.

– Istorija je odavno pokazala da je vakcinacija jedini način uspešne borbe protiv virusa i istorija će to i sada pokazati – zaključak je dr Kona, a njegov glavni utisak nakon debate je da su propuštene prilike za edukaciju školaraca o imunizaciji, a edukacija je najvažnija i treba je sprovoditi u školi.

Tribine su neophodne. Nemamo drugi način da pristupimo ovim mladim ljudima. Nemamo vremena da sprovodimo edukacije jer se to radi u školama. Što se tiče shvatanja važnosti vakcinacije, mislim da ljudi uopšte nisu svesni o čemu mi pričamo. Mora sve da im se prinese, da im se objasni kakav je život bez vakcina jer da smo vakcinisani, sad bismo se vratili normalnom životu – uverava dr Kon i ocenjuje da je otpor srednjoškolaca prema imunizaciji posledica onoga što slušaju u neposrednom okruženju i kod kuće.

Istini za volju, iz ministarstava nadležnih za prosvetu i zdravstvo dosad nisu inicirali organizaciju nijedne tribine o imunizaciji koja je namenjena učenicima, roditeljima i nastavnicima. Održavanje ovog skupa bilo je ideja rukovodstva Doma učenika „Milutin Milanković”, što za naš list potvrđuje Nenad Milenović, direktor ove đačke kuće. Svega dva-tri dana, kaže on, proteklo je od pokretanja do realizacije inicijative da se upriliči debata, da đaci dobiju šansu da postave pitanja najstručnijima koji znaju prave odgovore, a koji su taj predlog odmah i oberučke prihvatili.

Nije da uopšte nemamo vakcinisanih đaka među stanarima. Od njih 303 vakcinisano je 20, a dobar primer im daju naši zaposleni, među kojima su dve trećine imunizovane. Srednjoškolci su pod velikim uticajem medija, naročito društvenih mreža, naravno i porodice, okoline i društva. Ako pet drugara neće da se vakcinišu, ni šesti, sedmi, ni osmi neće da se odvajaju od društva jer nastoje da budu deo celine. Ove tribine su jedan od načina da se mladima pristupi, pa i kad izgleda kao da je reč o borbi s vetrenjačama. Svakako je bolje nešto uraditi nego sedeti skrštenih ruku – zaključuje Milenović.

Iako nije očekivao „ružičastu sliku”, dr Srđa Janković priznaje da ga je iznenadio čvrst stav omladine protiv vakcinacije i primećuje da je potrebno više razgovora jer jedan nije dovoljan da promeni stav grupe.

Stav koji vakcine smatra opasnijim od zaraznih bolesti od kojih nas vakcine štite naopačke je okrenut u odnosu na realnost. I iznenadila me je čvrstina tog stava. Mi nismo došli da ubeđujemo, nego da razgovaramo i trudili smo se da odgovorimo na sva pitanja. Što više razgovaramo, to više možemo u prvi plan da stavljamo činjenice, a da naša ubeđenja koja nisu zasnovana na činjenicama počnu polako da se premeštaju u drugi plan. Malo-pomalo mislim da može mnogo toga da se promeni – uverava imunolog.

Nije mu prvi put da učestvuje u ovakvim tribinama. Njegova objašnjenja o značaju i prednostima imunizacije mladih đaci su i ranije imali priliku da pomno prate, na primer, na onlajn tribini u čijoj je organizaciji učestvovala i Unija srednjoškolaca Srbije (USS). Ta organizacija, koja okuplja predstavnike 196 učeničkih parlamenata iz 75 gradova Srbije, pisala je „Politika”, ukazivala je da đacima nedostaje više prilika da se upoznaju s vakcinacijom mladih koja se preporučuje, ali nije obavezna.

Potrebno je detaljnije nas uputiti, organizovati više razgovora s relevantnim sagovornicima, interaktivno, primereno našim godinama, na tribinama, da nam se objasni da imunizacija nije bauk, da li ćemo i kako vakcinacijom zaštititi sebe i druge – naglasila je za naš list Elizabeta Jagica, član Upravnog odbora USS.

Deca postavljaju važna pitanja, razmišljaju, žele da dođu do odgovora i to je važno, smatra dr Zoran Radojičić, gradonačelnik Beograda i uveren je da će konstruktivni razgovori, poput tribine u Domu učenika „Milutin Milanković”, diskusije i argumentacija doprineti da više ljudi odluči da se vakciniše

1 COMMENT

  1. Možete da objašnjavate koliko god hoćete. Istina nije na vašoj strani. Ova fakcina Fajzer i ostale sa zapada su nepouzdane i ne zna se kakve će posledice dugoročno da ostave i na deci i na odraslima. Gledala sam video gde o tome priča lekar koji radi u nekoj laboratoriji u Švedskoj a naš čovek. Verujte mi da sam njemu poverovala a ne Konu i ostalima. Oni slušaju Szo i zato im ne verujem. I čim postoji ovolika agresivnost i pritisak znak je da nešto nije u redu. Pogotovu sam osetljiva upravo na to što kidišu na decu.

Ostavite komentar

Najnovije objave

VLADIMIR PUTIN: Vukli su nas za nos, trebalo je ranije započeti dejstva u Ukrajini

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je jedino zbog čega bi moglo da se žali to što Rusija nije...

Još priča na sličnu temu