Dvorski i viteški život u srednjovekovnoj Srbiji! (VIDEO)

Obavezno pročitajte

Kakvi su  bili maniri srpskih vitezova, a kako su se ponašali srpska kraljevi i vlastela tokom Srednjeg veka, u intervju za Helm KAst govorio je Đorđe Aranđelović, arhitekta kojem je specijalnost Srednji vek. 

 – Srpski  vladari  su  bili pod  uticajem  Romejskog  carstva  ali  i zapadnih  zemalja  kao  što je  Franačka.  Prva  vrsta  dvorskog  života  je neutvrđeni  dvor  koji je  gradi kod  Stefana  Nemanje  rodonačelnika  dinastije  Nemanjića i njegovih  naslednika. Ovaj  dvor  se  nije  nalazio  u okviru  utvrđenja koji  je reprezantativan. U slučaju  opasnosti po dvor,  vladari  se skrivaju  u  pribežišta,  utvrđenja  u  blizini. Dvor Stefana  Nemanje  u Toplici  je  bio  mešavina  drvenog  i bodručnog  materjala.  Bodručni  meterijal  je  mešavina  drvenog ili  zidanog  materjala ali nije   zidano  kamenom  ili  opekom,  objašnjava  sagovornik

- Advertisement -

Iz  perioda  Nemanjića  je utvrđenje  Stari Ras  koji  je  bio  pribežište  vladara  kao  i  dvorovi  sa  područja  Kosova i  Metohije iz  13 i 14 veka:  Nerodimlje,  Pauni,  Štimlje  i  Svrčin koji  su   se nalazi oko  sada  nepostojećeg  jezera. Na  tim  dvorovi su  postojale  terme  kao  što je  Nerodimlje  i  Novo Brdo.

– Srpski  vladari  od  13  veka  prave  utvrđena  rezidencije  za  odbranu  od  protivnika ali   i   da  bi  primili  strane  predstavnike. Srbija  osvaja  romejske  gradove  u  Staroj  Srbiji i  primenjuje  romejske  graditeljske  navike.  Kralj  Milutin  se  nastanjuje  u Skoplju,  ali  ima  i više  dvorova u  državi.  Tom utvrdom  se   vladar  odvaja  od  naroda.  Povod građenja  rezidencije je  opasnost  od  Turaka,  pa tako  knez  Lazar  gradi rezidenciju  u  Kruševcu  uz  poznatu crkvu Lazaricu.  NJegov naslednik   despot Stefan  Lazerević  dobija  Beograd  kao  prestonicu, obnavlja  stari  sjaj  svom  dvoru. NJegov  sestrić i  naslednik  Đurđa  Branković koji  gradi  novu  prestonicu  Smederevo  sa  utvrdom  i  citadelom, kaže  Đorđe.

Treći etapa  razvoja  dvorskog života  je  zamak  koji  je  karakteristika  Zapadne  Evrope i stiže na  srpske  prostore. Vezan  je  za vlastele i  feudalnu  decentralizaciju. To je  bio  stan  vlastelina koje  su  službi  feudalca. Primer  je  zamak  Kozlik  iz 14 veka  u predkopaoničkom  kraju  gde je  stolovao  vlastelin  despota  Stefana  Lazarevića  Radić  Prestupović , zatim  Maglić kod  Kraljeva koji je imao  episkopsko sedište.   

SourcePravda

Ostavite komentar

Najnovije objave

VLADIMIR PUTIN: Vukli su nas za nos, trebalo je ranije započeti dejstva u Ukrajini

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je jedino zbog čega bi moglo da se žali to što Rusija nije...

Još priča na sličnu temu