DR. STOJKOVIĆ Da li smo zaista bezbedni od terorizma?

Obavezno pročitajte


Terorizam kao aktuelnost i opasnost

U proteklom periodu smo svedoci terorističkih napada u Francuskoj i Austriji, koji su dobili značajan medijski odjek i kod nas i uznemirenja dela javnosti koji opravdano strahuje da bi se tako nešto moglo dogoditi i u Srbiji. Po reakcijama naših zvaničnika, tako nešto nije moguće, jer naše službe bezbednosti drže pod kontrolom bezbednosnu situaciju i procenom rizika ne stiče se utisak postojanja opasnosti od terorizma u ovom trenutku. Bar tako navodi ministar odbrane. A da li baš sve ukazuje da možemo biti mirni i opušteni?

- Advertisement -

Ministar Stefanović je na Šestoj ministarskoj konferenciji Budimpeštanskog procesa u Istanbulu izjavio da je od početka migrantske krize u Srbiji registrovano više od milion migranata. „Trudimo se da svakog od tih ljudi registrujemo, obavljamo provere, uzimamo biometrijske podatke. Nema opasnosti, jer među njima nema boraca Islamske države, terorista, nema onih koji imaju oružje sa sobom. Reč je o ljudima koji beže od rata i koji žele da prođu kroz našu zemlju, na putu ka zemljama Evropske unije“.

Predsednik Srbije je takođe poručio da neće dozvoliti nasilje i divljanje antimigrantskih grupa: „Nećemo dozvoliti divljanje bilo kojih grupa nad nekima samo zato što pripadaju drugom narodu, imaju drugačiju boju kože ili drugačije izgledaju,“ rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u okviru svog izlaganja o prioritetima nove srpske vlade.
On je dodao da je, prema istraživanjima javnog mnjenja, u poslednjih mesec dana došlo do dramatičnog skoka popularnosti onih „koji su protiv vakcinacije, protiv mera za borbu protiv korone, onih koji smatraju da je zemlja ravna ploča, antimigrantskih i ksenofobnih snaga“.

„To me pomalo zabrinjava i moraćemo da razgovaramo sa tim ljudima.. Ali neće biti kompromisa oko poštovanja elementarnih ljudskih prava. I odmah da vam kažem, neće se dogoditi da bilo ko u ovoj zemlji tuče bilo koga, nazivali oni sebe narodnom zaštitom, patrolama ili bilo kako, neće moći da tuku ni migrante ni bilo koga drugoga,“ rekao je Vučić.

On je istakao da su migranti, u poslednje četiri godine počinili manje krivičnih dela nego što građani Srbije počine u jednom jedinom danu. „Svi naši mediji insistiraju na tome da su svi drugi krivi. Mi kad odsecamo glave jedni drugima onda ćutimo i pravimo se da ne znamo da se to dogodilo. A kad neko drugi počini krivično delo, to smo u stanju da desetostruko uveličamo.

Naravno da nam je jasno da postoje migranti koji su iz kriminogenih sredina, koji žele i izvršavaju krivična dela. Sa takvima će država znati kako i na koji način da se obračuna. Ali da dozvolimo divljanje bilo kojih grupa nad nekima samo zato što pripadaju drugom narodu, imaju drugačiju boju kože ili drugačije izgledaju, to se u Srbiji neće dogoditi“, rekao je predsednik Vučić.

Da li ova i ovakve izjave imaju utemeljenja u praksi i faktičkim stanjem na terenu? Da li naši političari umiruju javnost prebacujući odgovornost za bezbednost naših građana sa sebe na „ekstremne grupe antimigranata i antivaksera“ i spinovima u medijima da te grupe zbog svog ponašanja, ugrožavaju sigurnost mirnih migranata? Šta to čine svojim delovanjem ljudi koji ukazuju na opasnost od migrantskog nasilja i koji iskazuju zabrinutost za svoju bezbednost i bezbednost svoje dece?

Koliko zaista naše službe drže kontrolu nad bilo čim, pokušaću da ukažem kroz kraću analizu terorističkog napada u Nici.

Naime, Francuska je zapala u žalost nakon što su tri osobe ubijene nožem u crkvi u gradu Nici na jugu Francuske. Napad se dogodio u četvrtak unutar bazilike Notr-Dam, ostavljajući policijsku scenu opisanu kao „vizija užasa“. Inače, to je drugi sumnjivi islamistički ekstremistički napad na francusko tlo u manje od dve nedelje.

Glavni francuski tužilac za borbu protiv terorizma, Žan Fransoa Rišar, rekao je na konferenciji za novinare da su nadzorni snimci pokazali kako osumnjičeni stiže u Nicu preko gradske železničke stanice u četvrtak ujutro, gde se presvukao. Osumnjičeni je zatim prešao 400 metara do bazilike Notr-Dame, u koju je ušao u 08:29 po lokalnom vremenu. Tamo je napao i praktično odrubio glavu starijoj ženi, dok je crkveni radnik zadobio smrtne rane u grlu.

Druga žena je uspela da pobegne iz crkve i dođe do obližnjeg bara, ali je kasnije umrla od povreda. Gospodin Rišar rekao je da su žrtve bile meta samo zbog toga što su u to vreme bile prisutne u crkvi. Kada je policija stigla na mesto događaja, osumnjičeni je prišao na preteći način i više puta rekao Alahu Akbar, prema rečima gospodina Rišara. Policajci su muškarca prvo pokušali savladati korišćenjem elektrošokera, pre nego što su ispalili metke. Zatim je prebačen u bolnicu. Pored oštrice korišćene u napadu, policija je u torbi koja je pripadala osumnjičenom pronašla još dva noža.

Pronađena su i dva telefona i primerak Kurana. Žrtve su Vinsent Lokues, star 55 godina, Simona Bareto Silva, stara 44 godine i žena starosti oko 60 godina, za sada još neidentifikovana, kojoj je bezmalo odrubljena glava. Policija još nije potvrdila ime osumnjičenog, iako su ga francuski i italijanski mediji imenovali kao Brahima Aiousaoija. Prema rečima gospodina Rišara, osumnjičeni je državljanin Tunisa rođen 1999. godine. Rečeno je da je u Evropu ušao 20. septembra, putujući brodom do italijanskog ostrva Lampeduza, pre nego što je kasnije stigao u Francusku. Osumnjičenom je pronađen dokument koji je izdao italijanski Crveni krst, mada nije jasno kako je uspeo da napusti Lampeduzu ili stigne do Francuske. Inače, taj čovek nije poznat francuskim službama bezbednosti.

Tuniske vlasti takođe su otvorile istragu, ali je visoki pravosudni zvaničnik rekao da osumnjičeni u toj zemlji nije naveden kao terorista. U petak je francuska policija saopštila da je uhapsila 47-godišnjaka u vezi s napadom. Sumnja se da je dan ranije bio u kontaktu sa nožem.

Islamističko nasilje ponovo je postalo ključno pitanje u Francuskoj poslednjih nedelja, nakon odsecanja glave učitelju izvan Pariza ranije ovog meseca. Samjuel Pati je svojim učenicima pokazao kontroverzne crtane filmove proroka Muhameda tokom lekcije o slobodi govora.

Dok su se gomile okupljale širom zemlje da oplakuju smrt gospodina Patija, ubistvo je otvorilo debatu o sekularizmu i slobodi govora u Francuskoj. Odrubljivanjem glave nastavnicima produbljuju se podele u Francuskoj, a predsednik Makron se obavezao da će preduzeti mere protiv radikalnog islama nakon ubistva gospodina Patija. Međutim, njegov odgovor naišao je na proteste i pozive na bojkot francuske robe u brojnim muslimanskim zemljama. U četvrtak su se dogodila još dva napada: jedan u Francuskoj i jedan ispred francuskog konzulata u saudijskom gradu Džeda.

Zašto analiza ovog događaja u Nici u kontekstu bezbednosti na našim ulicama? Vraćam se na početak teksta i izjavu ministra Stefanovića- „Trudimo se da svakog od tih ljudi registrujemo, obavljamo provere, uzimamo biometrijske podatke. Nema opasnosti, jer među njima nema boraca Islamske države, terorista, nema onih koji imaju oružje sa sobom“. Francuski državni organi za to vreme nemaju predstavu kako je terorista ušao u zemlju, kojim putevima se kretao, koje kontakte je ostvario. Takođe navode, da osoba pod tim imenom nije registrovana kao osoba sa bezbednosnim rizikom.

Da li onda kontekst izjava naših državnika, uz navode da je kroz našu zemlju prodefilovalo više od milion migranata, može ukazivati na to da naše bezbednosne službe „drže stvar pod kontrolom“? Da li gospodo ministri , tužioci, novinari, NVO glasnogovornici ukazujete na porast migrantskog nasilja u Srbiji i napada na naše građane? Šta konkretno činite, sem umirujućih izjava, za bezbednost naših građana po ovom pitanju? Da li Srbiji preti Nica ili Beč?

Ostavite komentar

Najnovije objave

VLADIMIR PUTIN: Vukli su nas za nos, trebalo je ranije započeti dejstva u Ukrajini

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je jedino zbog čega bi moglo da se žali to što Rusija nije...

Još priča na sličnu temu