Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici poslednje nedelje pred Vaskrs slavi svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim. Ovaj praznik se naziva Cveti, a kako pada na proleće, u narodu je vezan i za buđenje prirode i njeno cvetanje.
Praznik je ustanovljen još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg veka nove ere.
Cveti spadaju u pokretni praznik koji se slavi uvek dan posle Lazareve subote – Vrbice. Ove godine se proslavljaju u nedelju, 12. aprila, dok je pravoslavni Vaskrs 19. aprila.
Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim. Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.
Na ulazu u Svetu zemlju narod je Isusa dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao „Osana“ – „Slava sinu Davidovu“.
Ulazak Isusa Hrista u Jerusalim naziva se i carskim – „Evo Car tvoj ide tebi krotak“.
Radosni praznik, pun prelepih običaja
Uoči ovog praznika, drži se večernja liturgija, vrši se litija sa palmovim grančicama ili vrbama, a osvećuju se u nedelju na jutrenju posle čitanja 50. psalma, posebnom molitvom i kropljenjem bogojavljenskom vodicom.
Praznik Cveti se obeležava u svim hrišćanskim zemljama a Jevanđelisti beleže da je Isus na kapijama grada dočekan s cvećem i listovima palme, koje su mu ljudi bacali pred noge.
Kako je kod nas za palmu suviše hladno, narod se prilagodio i u crkvu se nosi šimšir, tisa, najčešće grančice vrbe.
Među pravoslavcima Cveti važe za jedan od najradosnijih praznika.
Uoči Cveti devojke i deca odlaze u polja i beru cveće, što ove godine nisu bili u mogućnosti usred vanrednog stanja i pandemije korona virusa.